Inflacija je ozbiljno pokucala i na naša vrata. Opširnbije o temi piše SLOBODNA DALMACIJA

Još u kolovozu drastično su skočile cijene hrane. Ulje smo tako plaćali 17,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Povrće je bilo skuplje 8,5 posto, a mlijeko sir i jaja 3,8 posto. Već se neko vrijeme prilično otvoreno govori i o poskupljenju struje i plina. Veliki skok zabilježile su i cijene goriva. Dizel je probio povijesni rekord i probio granicu od 11 kuna po litri. Cijene divljaju i u Europi. Njemačka je u rujnu zabilježila inflaciju od 4,1 posto, najvišu u posljednjih 28 godina. I tu su inflaciju generirali poskupljenje hrane i energenata. Priča je, dakle, globalna. A njoj je, pojašnjava predsjednik Hrvatskog društva ekonomista prof. dr. Ljubo Jurčić, kumovala – korona.

UMJETNE NESTAŠICE

– Inflacija kojoj svjedočimo jedna je od posljedica zatvaranja i pandemije. Tijekom lockdowna bili su prekinuti lanci opskrbe, svugdje je pala proizvodnja i sada kad se sve ponovno počelo otvarati nema dovoljno sirovina i repromaterijala da popuni kapacitete proizvodnje koji su se svuda pokrenuli. Kako je potražnja za materijalom velika, dobavljači su dignuli cijenu. Na inflaciju je utjecao i rast cijena prijevoza. Prijevoznici u idućih mjesec dana moraju prevesti količinu robe koju su prevozili u šest mjeseci, a cijena prijevoza od Azije do Europe je danas pet do šest puta viša nego je bila prije pandemije – pojašnjava Jurčić. Navodeći da je prije kontejner na toj relaciji koštao dvije tisuće dolara, a sada mu je cijena preko 10 tisuća dolara. Na inflaciju su, navodi on, utjecale i klimatske promjene – suša i poplave – koje su dovele do manjka hrane. – Bogata tržišta mogu platiti više da dođu do robe i zato su dobavljači dignuli cijene. U čitavu priču uključili su se i špekulanti, radeći umjetnu nestašicu određenih roba kako bi je mogli prodati robu po višoj cijeni – naglašava Jurčić. Više na LINKU

DEMOS MEDIA