Akcijski plan bit će do 2030. godine, a u Vladi se nadaju i da će se Hrvatska do tada maknuti sa 63. mjesta u svijetu i 24. u EU
Online anketa koju je popunilo 3815 građana na zahtjev Ministarstva pravosuđa, smatra da su bombonijera, viski ili kuverta najčešći u zdravstvu i lokalnoj samoupravi . Ova dva područja slijede poduzetništvo i pravosuđe, a ovom se anketom htjelo što bolje pripremiti za pisanje nove Strategije za sprečavanje korupcije. Doznaje RTL
Akcijski plan bit će do 2030. godine, a u Vladi se nadaju i da će se Hrvatska do tada maknuti sa 63. mjesta u svijetu i 24. u EU, na kojima se trenutačno nalazi prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala.
“Nacrt prijedloga Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine obuhvaća daljnje unaprjeđenje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta za borbu protiv korupcije kroz pet posebnih ciljeva: jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave i podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije te nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti”, stoji na stranicama Pravosuđa.
“Nacrt obuhvaća daljnje unapređenje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta”, rekao je ministar pravosuđa Ivan Malenica.
“Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravosuđu, sportu, zdravstvu, obrazovanju i znanosti, sustavu javne nabave, financijskom sustavu, kao i mjere jačanja mehanizama jačanja svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama djelovanja.
Strategija će se provoditi kroz tri trogodišnja provedbena dokumenta – akcijskog plana i to za razdoblje od 2022. – 2024., 2025. – 2027. te 2028. do 2030. godine”, dodaje se.
“Sustavno se uređuje institut referendumskog pitanja na način da se propisuje koje formalne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje, razdoblje prikupljanja potpisa birača produžuje se s 15 na 30 dana, a pitanje broja mjesta za prikupljanje potpisa na javim površinama utvrđivat će jedinice lokalne samouprave ovisno prema broju stanovnika.
Također, detaljno se razrađuje postupak utvrđivanja broja i pravovaljanosti potpisa, posao koji će obavljati Državno izborno povjerenstvo u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Hrvatskom saboru, propisuje tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje radnje se smatraju referendumskom aktivnošću te tko i na koji način može promatrati održavanje referenduma. Prijedlogom zakona propisuje se da potpis birača čini skup podataka: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) te vlastoručni potpis”, stoji u Nacrtu.