Ministar financija Zdravko Marić bio je gost N1 Studija uživo.

Kaže kako u Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja hiperinflacija i s tim znanjem i iskustvom treba biti oprezan.

“Sada nismo ni blizu toga. Razlog ovako visokih stopa inflacije su globalna kretanja na području energije, nafte i drugih sirovina koje se onda prelijevaju. Uvezena inflacija. Vidite i sami da su najviše rasle cijene transporta jer je tu cijena energije najviše zastupljena. Vidimo i rast cijena hrane jer one najviše zanimaju građane. Kad gledamo pojedinačne cijene ne možemo to ne primijetiti”, kaže Marić.

“Inflacija je kategorija koju nikad ne treba podcijeniti ni zanemariti. Svjedoci smo još od prošle krize monteranog otpušanja, velike količine novca. Sjećate se, centralne banke su ušle u program otpuštanja. Mnogi upzoravaju da ako dođe do dispariteta financijske imovine u odnosu na realnu ekonomiju može doći do pregrijavanja gospodarstva i inflatornih pritisaka. Hrvatska u srpnju i kolovozu i kada gledamo od 1.1. do danas, mi ne odstupamo od EU-a, čak smo i blago ispod prosjeka EU-a. Nećemo sjediti skrštenih ruku, ali inflacija je kategorija gdje nemate jedinstveni set mjera. HNB-u je zakonom propisano održavanje stabilnosti cijena i oni sigurno gledaju koliko mogu napraviti. Ako se stvari budu dodatno komplicirale, onda mora usko surađivati monetarna i fiskalna vlast”, govori.

Rast cijena

“Nemamo ciljanu razinu inflacije. Tu nam za razumijevanje mogu dobro doći maastrihtški kriteriji. Hrvatska ih trenutno ispunjava, ne izdvajamo samo naše gospodarstvo, kako u realnoj, tako i u monetarnoj zoni. Bez obzira što nismo u monetarnoj zoni mi smo duboko integrirani u eurozonske montarne tokove”, govori ministar dodajući da su i velike banke na našem tržištu iz eurozonskih zemalja, Austrije i Italije.

“Građani to vide, a i mi koji promišljamo monetarnu politiku moramo to pratiti jer ako se trendovi pogoršaju moramo u povući neke mjere”, kaže.

“Namjera monetarnog otpuštanja je bila da se doprinese većoj dostupnosti novca da se financijraju investicije da se potakne gospodarski rast”, objašnjava ministar.

“Porezna politika je jako važna, ali nemojmo misliti da sve možemo riješiti isključivo poreznom politikom. Kad je aktualna hrana, svako malo se povlači tema PDV-a. Razgovarali smo koliko bi stvarno došlo do smanjenja cijena hrane da se smanji PDV”, kaže Marić.

Moguće mjere

Na pitanje o mjerama koje bi Vlada mogla povući kaže: “Nema jedinstvene mjere. Mi nemamo reguliranih cijena, čak ni cijene energetike. Nema toga da će država propisati cijenu ovoga ili onoga.”

O mogućnosti da Vlada intervenira u cijenu goriva smanjivanjem trošarina kaže: “Kao i kod PDV-a , to nije garancija da će nužno doći do smanjivanja cijena.”

“Kad je izbio covid rekli smo da moramo zaštititi zdravlje i živote pa smo proglasili lockdown. Znali smo da će biti gospodarskih teškoća pa smo morali balansirati između to dvoje. Tako je i kod inflacije”, govori.

“Ono što mogu pohvalitit u javnom prostoru, i analitičare, inflacija nije varijabla s kojom se treba olako nabacivati. Inflaciju mogu potaknuti i inflatorna očekivanja. Stvari su u ovom trenutku još pod kontrolom bez obzira na sve trendove i njih treba pratiti”, govori ministar.

Uvođenje eura

Uvođenje eura, prema ministrovim riječima, nije u opasnosti.

“Mislim da ne. I Vlada i HNB usko surađjuju u tome. Donedavno smo bili fokusirani isključivo na fiskalne kriterije, ali sada i kriterij inflacije dobiva na važnosti. Postoje zemlje, poput Grčke i Cipra, koje su nisko sa stopama inflacije. Kad se gleda tri najbolje, njihov prosjek može biti maksimalno odstupanje 1,5 posto. Te su zemlje određene iznimke. Iako vidimo da i kod njih inflacija blago ubrzava”, govori ministar.

Ostatak intervjua možete pročitati OVDJE