Vlakovi u Europi dosežu i 500 km/h, a naši ‘jure‘ brzinom parnih lokomotiva. Pitali smo HŽ kada ćemo izaći iz 19. stoljeća, imaju plan obnove. Na obali će najviše profitirati jedan grad

Vlakovi u Europi dosežu i 500 km/h, a naši ‘jure‘ brzinom parnih lokomotiva. Pitali smo HŽ kada ćemo izaći iz 19. stoljeća, imaju plan obnove. Na obali će najviše profitirati jedan grad

Stara je željezničarska izreka da civilizirani svijet dopire do tamo gdje dopire pruga, a kad se pogleda “željeznička karta” Europe, u tren se potvrđuje da tako doista i jest. I u pogledu rasprostranjenosti pruga, a još više po brzinama vlakova i kvaliteti najugodnijeg putničkog prijevoza za milijune europskih građana. Temom se bavi danas SLOBODNA DALMACIJA

Na našu žalost, civilizirani željeznički prijevoz prestaje na granicama Hrvatske, a brzine vlakova na toj istoj granici rapidno padaju, kao i dostupnost. Tko se vozio vlakovima Italije, Francuske, Njemačke, Švicarske i ostalih država, jasno mu je na kojoj je razini Hrvatska.

U zapadnoeuropskim zemljama, Sjevernoj Americi, Kini, Japanu, Indiji, vlakovi čine ogroman dio putničkog prometa, pruge spajaju, što bi se reklo, “svako selo”, prijevoz je jeftin, siguran i brz. I ekološki.

Državne željeznice u većini zemalja EU-a već desetljećima ulažu milijarde u postizanje prosječnih brzina vlakova od oko 200 kilometara na sat kao zlatnog standarda, a superbrzi francuski vlakovi već odavna voze brzinom od 320 kilometara na sat (maksimalna brzina im je 575 km/h), u Njemačkoj im je maksimalna brzina oko 500 kilometara na sat, a u Španjolskoj 400 km/h. Više na LINKU

DEMOS MEDIA