Pritisak je toliki da samo pet posto hrvatske djece pohađa nastavu na svome jeziku

Pritisak je toliki da samo pet posto hrvatske djece pohađa nastavu na svome jeziku

TOMISLAV ŽIGMANOV, POLITIČKI PREDSTAVNIK VOJVOĐANSKIH HRVATA Intervvju donosi GLAS SLAVONIJE

Nevjerojatna šovinistička haranga u medijima koja je trenutno na djelu u Srbiji neodoljivo podsjeća na onu s kraja 80-ih i početka 90-ih koja je poslužila kao humus za rat. U tu se priču uklapa i otvaranje “ureda” osuđenog zločinca kapetana Dragana u Subotici…

– S jedne strane imate neslobodu medija, a druge strane u ideološkim sadržajima aktualne vlasti u Srbiji antihrvatski narativi su najrašireniji. Zastupljeniji su od antialbanskih i anticrnogorskih. Tijekom kalendarske godine možemo pratiti stalno podgrijavanje te priče. Obično to počne s 10. travnja, obljetnicom proboja logoraša u Jasenovcu (22. travnja), potom Bljeskom (1. svibnja) i Olujom (4. kolovoza), u rujnu će pak biti aktualizacija kanonizacije Stepinca itd. Vi u kontinuitetu imate “važne” povode da antihrvatski resantimani budu isuviše frekventni u javnosti. To stvara negativno raspoloženje koje ima za posljedicu da su Hrvati u Srbiji već dvije godine najomraženiji narod. Više od 60 posto građana u Srbiji o Hrvatima misli najnegativnije. Naravno da onda nekome tko je politički predstavnik hrvatske zajednice umnogome otežava artikulaciju interesa naroda koji se boji i osjeća nesigurno kada je pitanje sudjelovanja u prostoru javnosti ili kada treba u određenim trenutcima iskazati svoju nacionalnu opredijeljenost. Moram naglasiti da smo zabilježili i pozitivne pomake poput obnove kuće bana Jelačića u Petrovaradinu ili dobivanja reprezentativnog prostora za djelovanje hrvatske zajednice u Beogradu, što pokazuju da je aktualni režim u nekim situacijama spreman pokazati i dobru volju. Mi smo, nažalost, žrtve geopolitičkog pozicioniranja Srbije kada su u pitanju odnosi u regiji i stalni objekt naguravanja kada je riječ s Hrvatskom. Vidjeli ste da predsjednik Republike (Aleksandar Vučić, nap. a.) često kaže: “Mi imamo ovoliko kilometara autocesta, a Hrvatska ima manje”, “Mi ćemo imati veći BDP od Hrvatske”, pa priča o hrvatskim vinima i slično. To nema politički cilj da na neki način ugrozi suvereni položaj Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a, zemlje koja je ostvarila određene rezultate i ima određene pomake, nego služi za unutarnjopolitičku mobilizaciju kada u ozračju stalne ugroze i stalnog izvanrednog stanja to figurira kao neka vrsta lajtmotiva onoga što Srbija danas hoće zbog rješavanja vlastitih problema. To, naravno, kao ideološko-politički koncept ima i određene limite. Više na LINKU

DEMOS MEDIA