Financijska agencija (Fina) u okviru procesa digitalizacije kreće u restrukturiranje poslovanja, što obuhvaća i smanjenje broja zaposlenih, a neslužbeno se, kako doznajemo, spominje da bi iz Fine kao tehnološki višak uz otpremnine moglo otići između 300 i 400 ljudi. Fina je prošlu godinu, prema izvješću koje je poslala Saboru, završila sa 17 posto manje prihoda, odnosno ukupni su joj prihodi u 2020. iznosili 778,2 milijuna kuna, a ukupni rashodi 775,7 milijuna kuna, pa je neto dobit na kraju godine bila 10,5 milijuna kuna i čak je 87 posto manja u odnosu na prethodnu godinu.
Pad prihoda u koroni
Ukupni prihodi pali su značajno zbog smanjenja prihoda od poslova provedbe ovrha. U travnju 2020., naime, Vlada je uvela moratorij na ovrhe građana zbog izvanredne situacije s covid-krizom, što je potrajalo sve do 18. listopada prošle godine, pa je to utjecalo na poslovanje Fine. Nadalje, smanjene su i cijene prisilne naplate, a smanjen je i prihod od poslova platnog prometa i usluga za građane i poduzetništvo s obzirom na to da su i tvrtke i građani više koristili e-usluge u epidemiji. Istodobno, Fini čak 51 posto prihoda odlazi na troškove osoblja, odnosno 393,7 milijuna kuna u prošloj godini otišlo je na plaće i ostale dodatke za 2853 radnika koji rade u 175 poslovnica. Troškovi uprave u 2020. iznosili su 6,4 milijuna kuna.
– Financijsko izvješće Fine za 2020. pokazalo je pad prihoda od 17 posto, što je bila izravna posljedica odluke Vlade o uvođenju moratorija na ovrhe kako bi se pomoglo građanima u doba pandemije. Taj, malo lošiji poslovni rezultat od očekivanog, posljedica je fiksnih troškova plaća zaposlenika koji rade na provedbi ovrha na novčanim sredstvima, a koje je Fina financirala za čitavo vrijeme trajanja moratorija. Napominjemo da je, unatoč tome, Fina izuzetno tešku 2020. završila sa 10 milijuna kuna neto dobiti – kažu nam u Upravi Fine.
No, ono što govore i u Upravi i sindikati ove državne agencije, koja se ne financira iz proračuna, nego iz vlastitih prihoda, jest da nisu financijski pokazatelji ti koji su bili ključni za restrukturiranje poslovanja koje se očekuje u budućnosti, nego procesi digitalizacije posla. U Fini se sve manje obavlja platni promet jer se taj oblik poslovanja preselio online, Fina razvija i neke nove digitalne servise, pa će joj u budućnosti trebati manje poslovnica i manje radnika.
Pregovori o otkazima
O konkretnim brojkama službeno nitko još ne govori jer tek predstoje razgovori, ali je jasno da će se neke poslovnice zatvarati, a s njima će i neki radnici otići. Radnici spominju oko 200 ljudi plus njih 80-ak koji bi otišli s Fina računovodstvenim servisima, a naši izvori kažu da se spominje i 400-tinjak radnika.
– Fina je već prije pojave pandemije radila na izradi Strategije digitalne transformacije za razdoblje od 2021. do 2025., kojom se određuju nove strateške smjernice, odnosno ciljevi za idućih pet godina. Dio spomenute strategije odnosi se na optimizaciju procesa i organizacijske strukture Fine, stoga možemo potvrditi da će doći do djelomične izmjene organizacijske strukture i broja radnika – poručuju iz Fine.
Smanjenje broja poslovnica
Dio te Strategije je i odluka o potencijalnom prenošenju Fina računovodstvenih servisa na novog poslodavca, kažu u Upravi. Fina je, naime, objavila javni poziv za iskazivanje interesa za prodaju ove tvrtke, u kojoj je 80 radnika. Uslijed epidemiološke krize Financijska agencija izradila je i krizni plan, pa su uspjeli smanjiti rashode za sedam posto. Smanjeni su troškovi osoblja zbog manje isplaćenih božićnica i doprinosa za dobrovoljnu štednju, manjih troškova vrijednosnih usklađenja potraživanja po osnovi nenaplaćenih računa prisilne naplate i troškova rezerviranja.
Krešimir Sever, Finin sindikalist, kaže da su tek okvirno otvorili razgovore s poslodavcem o dodatku kolektivnom ugovoru za otpremnine, koje sada, prema kolektivnom ugovoru, iznose 60 posto prosječne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca po godini staža, a maksimalno 175.000 kuna neto. – Nadam se da ćemo se naći ponovno u drugoj polovici rujna. Ne zna se koliki bi višak ljudi bio jer se tek treba izraditi nova organizacija i sistematizacija – kaže Sever.
Potvrđuje da Fina ide u ubrzan proces digitalizacije, pa će, shodno tome, biti i manja potreba za tolikim brojem poslovnica i ljudi.
– Projekcije su da će prihodi i dalje padati zbog digitalizacije i sve manje potrebe za platnim prometom na šalterima, zbog čega će se i zatvarati neke poslovnice – kaže Sever. Doznaje Jutarnji list