Upravo je tiskana dugo očekivana knjiga koju je piredio Vladimir Šeks, Rašomon na Savi, dokumentarna kronologija rata u Bosanskoj Posavini, piše AGM.
Što je istina – ima li više istina o istom? Nekoć davno gledao sam film Rašomon. Razna viđenja, ocjene, tvrdnje, pretpostavke, racionalne i iracionalne, ideološke, doktrinarne, geopolitičke i geostrateške te bezbrojne analize i sinteze raznih čimbenika objavljene o Bosanskoj Posavini u Domovinskom ratu i nakon njega bude prisjećanja na čuveni Rašomon. (Vladimir Šeks)
Kao kod Kurosawe, ni kod Šeksa u ovoj knjizi nije baš sve sve istina, odnosno u moru onih koji tvrde da iznose kako se stvarno dogodilo nešto je blizu istini, nešto sadržava elemente istine, a nešto je suprotnost istini, odnosno tendenciozna laž ili nepažljiva površnost. Nesumnjivo je sljedeće: Republika Hrvatska odlučila je vojno pomoći ugroženim Hrvatima Bosne i Hercegovine, a u prvom je redu njezinim naporima zaustavljena srpska okupacija tog prostora sve do jeseni 1992. Beograd, Pale i Banja Luka učinili su pak sve da zauzmu veći dio Bosanske Posavine jer se radilo o (vjerojatno) najvažnijem strateškom mjestu prekodrinskog svesrpskog nacionalističkog projekta… (dr. sc. Ivica Miškulin)
Rašomon na Savi, knjiga Vladimira Šeksa, donosi slojevitu obradu ratnih zbivanja u Bosanskoj Posavini, odnosno pokušaju otkrivanja prave istine o tomu tko je odgovoran za pad Bosanske Posavine.
Pošto je godine 1992. Bosanska Posavina gotovo sva pala u ruke Srba, od tog su trenutka pa do danas u optjecaju brojne “istine” o tomu kako je došlo do pada i osobito tko je to područje zapravo izdao. Zašto su se branitelji gotovo bez ispaljenog metka i bez posebno opasnih nasrtaja četnika jednostavno povukli i odustali od daljnje obrane? Tko je i zašto srušio tamošnji most na Savi…
O tim kontroverzama pisalo se i dosad – ondašnje ratne nedoumice i suprotstavljenja tumačenja svako malo izazivaju znatiželju javnosti. No knjiga koju je priredio Vladimir Šeks donosi na više od tisuću stranica najopsežniji prikaz svih tih kontroverzi oko slučaja Bosanske Posavine, sa svim relevantnim dokumentima i transkriptima sastanaka, konferencija i ispitivanja aktera ratnih zbivanja. Posebno su pod lupom bili izravni vojni zapovjednici, čiji su se iskazi o pojedinim situacijama katkada toliko razlikovali da se možemo zapitati jesu li oni bili na istomu mjestu…