Nespretnosti u organizaciji i oštre poruke između Srbije i Hrvatske obilježile su 26. obljetnicu Oluje. Koliko je jaka simbolika pobjede iz ’95? Može li se pronaći zajednički jezik sa Srbima oko tog događaja? Na ta i druga pitanja u Novom danu odgovarao je povjesničar Hrvoje Klasić.
“Više je razloga zašto je to tako i dokle će trajati. S jedne strane, bojim se da način na koji se obilježava već godinama nema previše smisla. Oluja je doista jedan od najvažnijih događaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti za koji najveći dio Hrvata uopće ne mari. Budimo iskreni, većina gleda kada 5. kolovoza pada da mogu spajati jer se radi o ljetu. Ako izuzmete Knin pogledajte po drugim gradovima, vidjet ćete. I po tom pitanju mislim da se već polako gubi smisao, osim kod političkih elita koje pokazuju da još uvijek računaju na prošlost kao važan instrument u političkim borbama, što nije dobro. Trebali bi već postojati konsenzusi oko prošlosti”, rekao je Klasić.
Ove je godine bilo dosta nesporazuma oko poziva generalima na svečanost u Kninu.
“Mislim da se ne radi o brljavljenu, nego o konstanti. Zavaravamo se o nekoj složnoj Hrvatskoj, kad ni 90-ih sloge nije bilo. Hrvatska je obranjena i ja koji sam u tome sudjelovao ponekad si mislim, ne znam kako smo uspjeli. Kad se vratim u ’91. i sjetim se podjela, tko je u HDZ-u, a tko ne, tko će dobiti oružje, a tko ne. Sjećam se ljudi koji su dolazili iz Partije, kako se gledalo na njih, a kako na emigrante…. Podjele su postojale tada, postoje i danas. HDZ je preuzeo monopol na pobjedu, stvaranje Hrvatske. Odnos prema Džanku je logična posljedica. Mi imamo stranku, odnosno pokret koji monopolizira odnos prema prošlosti. To će još, nažalost, potrajati”, kazao je Klasić te dodao:
“Kada pogledamo slične procese u Europi, druge političke elite imale su nešto pametnije za ponuditi. Sjećanje će uvijek biti prisutno i bitan je dio identiteta, ali stvaraju se i neke druge vrijednosti. Ali ako nemate druge vrijednosti i nisu građani ponosni na rezultate države koju ste stvarali, idete na ono gdje ispada da ste najponosniji, a ako ste 30 godina nakon rata najponosniji na pobjedu u ratu, a ne u miru, to je problem”.
Problem je i pronalazak zajedničkog jezika sa srpskom nacionalnom. Potpredsjednik Vlade iz SDSS-a Boris Milošević prošle je godine bio na obljetnici u Kninu, no ne i ove. Premijer Andrej Plenković kazao je pak da je “simbolika konzumirana”.
“Mislim da se kod nas puno više radi na gestama, nego na sadržaju. Ono prošle godine bila je gesta i ne mislim o tome loše, i HDZ-ovi članovi Vlade su otišli u Varivode, u Grubore. Bio je pomak. Ali velik pomak je i da je Plenković za koaliciju izabrao Srbe, a ne desnicu. Međutim, ono što nije dobro je da stalno očekujemo geste i onda je taj dan to super gesta, a ostala 364 dana se ne događa baš previše. Tko je za to odgovoran? Kada ljudi koji sudjeluju u Vladi nisu zadovoljni… Izađite iz Vlade, recite što ne valja, govorite premijeru… Ako srpska manjina doživljava da nešto nije dobro, a u Vladi ste, tu nešto onda nije dobro. Mislim da se moglo puno više, možda da su malo glasniji u osudama vlasti oni koji sudjeluju u toj vlasti, a to su predstavnici Srba. Ja bih volio da čujem jasnije i glasnije to od njih”, komentirao je Klasić.