Protiv Dobronića od 1. listopada prošle godine traje stegovni postupak »zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti«. U Uredu predsjednika tvrde da to nisu znali, a isto to tvrdi i sudac Dobronić
Državno sudbeno vijeće potvrdilo za Novi list je da vode stegovni postupak protiv suca Trgovačkog suda Radovana Dobronića, kandidata predsjednika Zorana Milanovića za predsjednika Vrhovnog suda. Ta se informacija proširila jučer nakon što je objavljeno da Milanović upravo Dobronića namjerava predložiti Saboru, a iz DSV-a su nam objasnili o čemu se tu točno radi.
Protiv suca poznatog po tome što je 2013. osam banaka osudio u vezi s kreditima u švicarskim francima, od 1. listopada prošle godine traje stegovni postupak »zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti«. Osnovano se, naime, sumnja da je Dobronić »u jednogodišnjem razdoblju, bez opravdanog razloga, donio manje od 80 posto odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca«.
U Uredu predsjednika ističu da nisu znali za taj stegovni postupak, a isto tvrdi i sam Dobronić. Piše Novi list
– Neka iz DSV-a odgovore kada su me to izvijestili da već deset mjeseci vode protiv mene stegovni postupak. Meni je to prvi glas, nitko mi o tome dosad nije ništa rekao, kazao nam je Dobronić.
No, čim smo ga upoznali s tim za što ga se tereti, znao je što je posrijedi. Opširno nam je ispričao kako se, iz njegove perspektive, u ovom slučaju manifestira puno toga lošeg što karakterizira hrvatsko pravosuđe, o čemu je on, rekao nam je, pisao i u programu rada s kojim se prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.
Dobronić smatra da je u potpunosti pogrešan model ocjenjivanja sudaca isključivo na temelju broja odluka što su ih donijeli kroz godinu dana.
– Predsjednik Trgovačkog suda Nino Radić je, ne sjećam se točno je li za prošlu ili pretprošlu godinu, izračunao da sam ja svoju normo ostvario 77 ili 78 posto, a ne 80 koliko je minimalno potrebno. To je bila jedna, jedina godina za koju mi je rečeno da nisam ispunio sudačku normu. Napisao sam prigovor na to i obrazložio kako ja radim. Dogodi se da dosta vremena potrošite na posao koji vam se kasnije ne priznaje. Dobijete spis koji je već riješio neki drugi sudac i onda je sve što ste po njemu radili kao da uopće niste.
Uglavnom, prigovor mi je odbijen i ako su procijenili da je zbog ta dva, tri postotka nužno protiv mene pokrenuti postupak, slobodno su to, naravno, mogli učiniti. Ali, ponavljam, apsolutno mi nitko nije rekao da postoji taj stegovni postupak protiv mene. Usput, sljedeće godine sam opet ispunio normu, naglašava Dobronić.
*opširnije u tiksanom izdanju Novog lista