Nikada se do sada o izboru za predsjednika Vrhovnog suda u Hrvatskoj nije vodila ovakva rasprava kao u slučaju Zlate Đurđević, kandidatkinje koju je predložio predsjednik Republike Zoran Milanović. Uoči saborske rasprave Zlata Đurđević gošća je Novog dana.

Upitana što očekuje od saborske rasprave, Đurđević je rekla da očekuje da će se govoriti o njenim kvalifikacijama, integritetu i stručnosti, odnosno stvarima bitnima za izbor predsjednice Vrhovnog suda.

“Sa svim svojim dosadašnjim dostignućima u svom životu stavila sam se državnim institucijama na raspolaganje. Moja profesionalna savjest nije mi dopuštala da odbijem prijedlog predsjednika Republike Hrvatske, samo je on taj koji može predložiti predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, rekla je Đurđević.

U Zakonu je bilo jasno naznačeno da se javni poziv mora raspisati zu roku od 6 mjeseci prije isteka mandata, i nije navedeno da se može ponavljati. Tek je Ustavni sud u svojoj odluci naveo da je moguće ponavljati javni poziv i to je odluka koju mi moramo poštovati, rekla je Đurđević.

“Ne samo da je Ustavni sud bio podijeljen, kao i naši stručnjaci, nego je i u samoj odluci izričito bilo rečeno da nije jasno prema zakonskom tekstu treba li se poziv ponavljati ili ne. Jasno je da je Ustavni sud tek u svojoj odluci omogućio ponavljanje postupka. Zbog dugotrajnosti postupka mislim da to nije dobro, jer omogućava da je moguće da će nastupiti ustavna kriza, ako konkretno ja ne budem izabrana, jer neće na vrijeme biti izabran predsjednik Vrhovnog suda”, rekla je Đurđević.

Imat ćete na čelu sudbene vlasti osobu koja je postavljena službenim aktom osobe koja više nije na čelu, dodala je.

Ako do 15.7. ne bude izabran predsjednik Vrhovnog suda, imat ćemo neustavnu situaciju. Bez obzira na repetitivnost poziva, tijela koja biraju dužna su provesti proceduru u zakonskom roku. Znači, 15.7. prvi put će se dogoditi, ako ja ne budem izabrana, da Hrvatska nema čelnu osobu sudbene vlasti, objasnila je Đurđević.

Dodala je da je od početka govorila da se radi o političkoj odluci, jer osobu na čelo Vrhovnog suda biraju ljudi iz politike, ali da to ne znači da je politika utjecala na izbor.

Dio zastupnika rekao je da je neće podržati zbog njezina stava o izručenjima.

“Ja, kao što sam izričito rekla na ispitivanju u Saboru, da se moje mišljenje uopće nije odnosilo na to je li nastupila zastara ili nije, nego na to kako se u drugim državama EU primjenjuje europski uhidbeni nalog, odnosno hoće li se dogoditi izručenje, ako je nastupila zastara”, rekla je Đurđević.

“Apsurdno je da je jučer parlamentarna skupština Vijeća europe izabrala mog kolegu s fakulteta, aq upravo je on na poziv DORH-a zauzeo stajalište da je nastupila zastara. Moja uloga je kako se primjenjuje europski uhidbeni nalog i to potpuno jasno proizlazi iz mog mišljenja”, rekla je Đurđević.

Svi su ostali zaprepašteni nekom notornom činjenicom da u zapoadnim demokracijama parlament taj koji bira suce, imate tri grane vlasti, svaka kontrolira drugu granu vlasti, a bira ih narod, prema tome, i sudstvo bira narod, jer ga biraju druge dvije grane vlasti koje su neposredno izabrane od strane naroda. To je bilo nužno reći, jer su se kod nas pojavile ideje da bi sudstvo, zadnju granu demokracije, ukinuli. Bio je prijedlog zamjenika predsjednika, Marina Mrčele, da suci sami biraju svoga predsjednika, čak je to usporedio s Ustavnim sudom, a sve suce Ustavnog suda bira Sabor, objasnila je svoj stav.

Ne možete imati vladavinu prava bez demokratskog elementa i mogućnosti naroda da utječe na sve grane vlasti. To je omogućeno jedino kroz izbor predsjednika Vrhovnog suda, rekla je Đurđević.