Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u Novom danu te je govorio o proslavi dana Antifašističke borbe.
“Da nemam 6-godišnje iskustvo Plenkovićeve vlasti onda bih bio jako zadovoljan porukom i mislio bih da je to iskreno. Ovako mi se na prvu čini da Plenković želi napraviti ono što Milanović već je HDZ-u. Čini mi se da je ovo način na koji se Vlada može ubaciti, odnosno pokušati reći ono što su trebali odavno”, rekao je na pitanje o Plenkovićevom odlasku u Brezovicu.
“Kada bismo moju sumnju, koja je snažna, maknuli sa strane i kada bih htio gledati pozitivno na to, predjsdnik Vlade dolazi na mjesto gdje se Hrvatska priključila jednom povijesnom procesu koji je izborio sadašnje hrvatske granice koje su 90-ih branitelji obranili i s druge strane predjenik Vlade i HDZ-a dolazi da bi dao omaž osnivačima sranke.
Jer HDZ je stranka koju su činili oni koji možda nisu bili u Brezovici, ali su od početka sudjelovali u Narodno-oslobodilačkoj borbi. Takvih je najviše u HDZ-u, to nije samo Tuđman, Bobetko, Boljkovac, Manolić, Šime Balen, koji se doduše odrekao svog počasnog predsjednikovanja HDZ-om, ali taj najuži krug ljudi je bio uz one koji su bili u Brezovici”, objašnjava.
Ipak, ova gesta ne čini se uvjerljiva:
“Previše vremena je prošlo, previše spomenika srušeno, prevelika je diskriminacija onih koji nisu slijedili povijesni narativ HDZ-a posljednjih desetljeća da bi se od jedne geste moglo smatrati da je povijest krenula iznova. S obzirom na to da je i za prošlu Oluju došlo do nekih vrlo važnih simboličkih poteza, koji doduše nisam siguran jesu li promijenili staje u Hrvatskoj, ali su važni i mislim da su bili dobri i čini mi se da bi bilo dobro i s ovim.
Ovo nije prvi puta da predjesnik HDZ- dolazi u Brezovicu i Kosor je išla. Zvižduci će postojati zbog toga što mi svi u ovom društvu živimo i dobro znamo kako to izgleda, na našem televizijskom programu, u udžbenicima, sa spomenicima, općenito s jednom nacionalističkom interpretacijom ili ideologijom koja je preuzela onu koja je do 90-e postojala. To se ne može izmijeniti jednom gestom. Geste su važne ako iza njih slijedi konkretna politika. Hoće li se to dogoditi, nisam siguran. Je li ovo sutra dobro? Dobro je”.
Kaže i kako se stvarna promjena mora vidjeti:
To je sve u rangu ovog što sam rekao na početku. Ulazimo na teren. Ovo je nacionalni praznik koji je HDZ postavio s prvim predsjednikom i koji je istrovremeno stavljan po strani i nije valoriziran kako je trebao. Ovo je dobar čin, ali što se tiče iskrenosti i stvarne borbe protiv antisemitizma, nacionalizma, protiv svih onih koji za vrijeme himne stoje s rukama dolje, u tom smislu bi trebalo graditi društvo.
Nažalost ja te poteze ne vidim ili ih ne vidim dovoljno. To znači zaravo da je HDz do te mjere takav da je teško stvari mijenjati. Ne mislim da se može 6 ili 8 godina mijenjati partiju pa da bi se onda mijenjalo društvo, mi nemamo vremena za to čekanje, Hrvatska je jedna od posljednjih u EU, mi smo svoje vrijeme potrošili. Mi se možemo nadati dobrim gestama i ovo su dobre geste. Stvarna promjena mora se vidjeti i na televiziji, stvarna promjena se može vidjeti uatmosferi u društvu, sa stvarnim osudama”, kaže.
Dodaje i kkao vidi naznake toga te da su neki političari iz HDZ-a svakako ublažili stvari koje smo mogli vidjeti za vrijeme prijašnje vlasti. Ipak, kaže kako su te promjene marginalne.
Govorio je i o zjedničkim školama u Vukovaru:
“Dio manjinskih prava ustavno je zajamčen i ona su u paketu onog što Hrvatska ima u svom zakonodavstvu kada je zavšena mirna reintegracija. U to ne možete dirati i škole i pravo na školovanje na vlastitom jeziku i pismu vjerojatno su dio tog paketa i ne mislim da se to može mijenjati voljom jednog gradonačelnika. Ako se ne varam isti gradonačelnik je bio kada su Norvežani izgradili školu koja je trebala biti zajednička pa su tražili novac natrag.
U trenutku kada je Hrvatska ulazila u EU, kada je premijer bio još uvijek Sanader, a ministar obrazovanja Primorac, tada je stvorena skupina mene i dvije kolegice da bismo napravili onaj tip udžebnika koji je trebao biti prihvaćen u podunavlju za djecu u hrvatsko-srpskim školama.
To je izazvalo reakciju prvenstveno na hrvatskoj strani, ja mogu reći tada je u ministarstvu prosvjete bila jedna od eksperta koja je rekla: ‘Ako Srbi na to pristaju, to ne može biti dobro’. Ako tako razmišljate onda nema pomirenja, onda razmišljate o isključivoj interpretaciji. Bilo je povijesničara koji su na sliku spaljenih srpskih sela dvojili je li to srpsko selo ili nije”, govori.
Rekao je i kako je HDZ u Vukovaru bio na vlasti do prošle godine dok njihov kandidat nije postao Škorin kandidat.
“Ali ni on ne misli sam vladati, nego misli vladati tako da mijena HDZ. Spojene škole i škole u kojima će neki core nastave iz drugih predmeta biti zajednički mislim da je to dobar početak. Mislim da je važno, ne samo za Srbe da znaju ćirilicu, nego da bi bili korisno da možda i Hrvati znaju ćirilicu jer ima puno knjiga na ćirilici i dobit će znanje koji drugi neće.
Zajednička nastava bi se trebala ostvariti. Ne mislim da je dobro ono što imaju Talijani i njemačkogovoreći građani u južnom Tirolu, da 100 godina nakon rata imate odvojene škole. Ali to ne znači da Nijemcima treba braniti da se školuju odvojeno. Mislim da bi zbog tako malih razlika između Srba i Hrvata trebalo omogućiti zajedničko školovanje, ali to ne znači da im se oduzmu prava”, objašnjava.
Rekao je i kako ustavna prava Srba neće biti rušena dokle god postoji volja u Vladi, u kojoj je i Boris Milošević. Kaže kako on ne bi bio u strahu jer je SDSS puno žrtvovao da bi bio u koaliciji sa strankom koja tolerira pozdrav “Za dom spremni”.
Govorio je i o povjerenstvu koje je osnovano zbog tog spornog pozdrava:
“Povjerenstvo je samo skupina, od HDZ-ove vlade izabranih nekolicine stručnjaka. To je mišljenje 10 ili 15 ljudi. Ja bih izabrao stručnjake za 2. svjetski rat. To je mišljenje 15 ljudi koje je neobvezujuće, nikakav zakon. Koja je relevantnost toga? Moj bi stav bio da taj pozdrav nije ništa dobro učinio državi, nijednoj komemoraciji, ni utakmici. Što se tu dogodilo, na koji način smo uspjeli razdijeliti opravdane slučajeve upotrebljavanje ili ne? Mi smo jednu paravojnu skupinu koju je Tuđman razbio izjednačili s hrvatskom vojskom”.
Što se tiče donošenja zakonskog rješenja vezanog za sporni pozdrav, kaže:
“Nisam siguran koliko će nakon 30 godina ovakve politike zakonsko rješenje stvari popraviti. Mislim da bi normalno ponašanje vlasti, ili ako hoćete europsko ponašanje vlasti, ili onako kako se Nijemci nose sa svojom prošlosti, da bi to učinilo odgomnu razliku. Međutim koliko smo mi Nijemci toliko su nam i zakoni njemački”.
Andrej Plenković ima ogroman problem, da bi on morao na takav način, kako se odnosio prema Ivoševiću, dotaknuti toliko ljudi u svojoj stranci da je pitanje što bi ostalo od HDZ-a”, zaključuje.