Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti stvoreni temelji modernog sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Dan državnosti ove godine obilježava se na 31. obljetnicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog sabora kojemu je za predsjednika bio izabran Žarko Domljan.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uz izaslanstvo Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade Andrej Plenković polažu vijence na Oltaru domovine na Medvedgradu u povodu obilježavanja Dana državnosti. Donosi HRT
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković čestitao je svim Hrvatima i Hrvaticama Dan državnosti. Zahvalio se i prvom hrvatskom predsjedniku, zastupnicama i zastupnicima koji su tada bili u Saboru.
– Zahvala i svim hrvatskim braniteljima, svima koji su ugradili sebe u slobodu, samostalnost i demokraciju u kojoj danas živimo, rekao je Jandroković.
Mi smo u nametnutom ratu pobijedili, mi smo imali što naučiti iz povijesnih presudnih trenutaka, dodaje.
Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen i na granici Sjedinjenih Država i Kanade
Glasoviti slapovi Niagare noćas su dvaput po 15 minuta (po hrvatskom vremenu u 3h i 4h ujutro) bili osvijetljeni bojama hrvatske zastave, na američkoj i kanadskoj strani.
Događaj su na američkoj strani Niagare pratili naši diplomati u SAD-u. Kanadska je strana zbog pandemije i dalje zatvorena za javnost.
O Hrvatskom državnom saboru
Konstituiranje novog sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je “u izuzetno svečanom ozračju”, zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.
Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.
Za potpredsjednike Hrvatskog državnog sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Prvi saziv imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je malo dulje od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.
Hrvatska drugu godinu zaredom Dan državnosti slavi 30. svibnja. Prije dvije godine taj je datum bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni praznik i neradni dan.
Naime, HDZ-ova većina u Saboru pretprošle je godine pri uređivanju novog kalendara blagdana vratila Dan državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo 90-ih godina.