Zastupnik Mosta i član Odbora za pravosuđe, Nikola Grmoja, gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o izboru predsjednika Vrhovnog suda.
Rekao je kako se ovakva situcija, dosad nije dođagala.
“Imali smo uvijek situacije da predsjednik predlaže jednog kandidata o kojem Odbor daje mišljenje. Ovo je jedna nova situacija u kojoj ni stručne službe ne znaju što napraviti. Logično bi bilo da saslušamo sve kandidate, da predstave programe, ali to neće biti tako. Pretpostavljam da će HDZ predložiti nekakav zaključak da se odbijaju svi kandiddati.
Ovo je smiješna situacija u kojoj smo svjesni da od izbora neće biti ništa i da neće doći do epiloga. Odrađujemo posao za koji je izvjesno da neće uroditi plodom. Bez dogovora predjsdnika države i predsjednika Vlade pred ovaj Obor neće doći osoba koja će biti izabrana za predsjenika ili predjsdnicu Vrhovnog suda”, rekao je.
Rekao je i kako nema smisla danas govoriti o kandidataima, ali da Odbor načelno može razgovarati o stvarima koje treba implementirati u pravosuđe.
“Gvoriti o nekom kandidatu posebno nema smisla kada je jasno da nitko od njih neće biti izabran”, kaže.
“Javni poziv je potreban”
Rekao je kako se ide u prilog tome da je javni poziv potreban te da kandidat bez potpore Zorana Milanovića ne može postati predsjednik Vrhovnog suda.
“Mislim da je dobro da postoji javni poziv da javnost može preispitati kandidate i da na temelju toga predsjdnik s Vladom predlaže kandidata kojeg će izabrati Sabor. Javni poziv može biti dobro sredstvo da dođemo do čišće situacije, ali bez dogovora je ova cjelokupna situacija je farsa u kojoj mi kao članovi Odbora moramo sudjelovati.
Nitko do nas nije u lagodnoj situaciji kada znamo da ovo neće imati nikakvog učinka, ali barem je dobro da određene prijedloge kandidata prodiskutiramo, vidimo što bi od toga bilo dobro implementirati, da potaknemo javnu rasravu o stanju u pravosuđu za koje znamo da je jako loše”, objašnjava.
Što smatra da treba mijenjati?
“Cijelo vrijeme ponavljamo, veća transparentnost i u samom pravosuđu, izboru sudaca i djelovanju sudaca. Imamo podatke da u zadnjih 10 godina imamo od 5 do 10 epiloga gdje su suci kažnjeni zbog kršenja etičkog kodeksa. Potrebna je kontrola njihovog rada i ponašanja.
Postupke je potrebno ubrzati jer imamo situacije da nam procesi protiv krupnih riba traju desetak i više godine. A takva spora pravda više i nije pravda kada do nje dođemo. Treba više promišljati u izboru, djelovanu.. Nedostaje etičkih standarda i to su stvari koje treba mijenjati”.
Rekao je i kako je kod Zlate Đurđević vjerojatno problem što nije izbor HDZ-a:
“Ne znam što im je problem kod Đurđević, vjerojatno jer nije nijihova, a žele imati kontrolu nad svime, a pogotovo u ovako važnom resoru. To je taj mentalitet u kojem nema odvornosti, nema nagrađivanja uspješnih, nema kažnjava onih drugih. Dok se ne okrenemo tržišnim principima, da se zna koliko je neki sudac uspješan, nećemo ići naprijed.
Naši problemi nisu u 90-ima nego pruno prije, ne u smislu kadrova nego u smislu menatliteta koji ne želimo mijenjati. Pogledamo koje su uspješne zemlje i na kojim principima temelje djelovanje i pravosuđe, rekao je.