Prenosimo dio sadržaja vrlo zanimljive najnovije objave na službenim stranicama Hrvatskog novinarskog društva (HND).
U okviru kampanje „Lokalni mediji građanima, ne šerifima“, HND i SNH provode anketu među političkim strankama, platformama i nezavisnim kandidatima koji se natječu na predstojećim lokalnim izborima na temu funkcioniranja lokalnih medija. U nastavku donosimo odgovore SDP-a.
1. Jeste li zadovoljni postojećim modelom financiranja lokalnih medija?
Stanje u lokalnim medijima već dulje vrijeme je alarmantno. Taj “model”, koji je Zakonom o telekomunikacijama iz 1994. inaugurirala liberalno-tržišna struja HDZ-a, a “usavršila” Nova medijska agenda vlasnika lokalnih medija iz 1999. godine, predvidio je njihov razvoj na komercijalnoj osnovi. Glavni izvor sredstava za financiranje lokalnog novinarstva i širenja medijskog poduzetništva trebali su biti prihodi od oglašavanja. Budući da je već tada postojala bojazan od pretjerane komercijalizacije, odnosno da takav model financiranja neće osigurati željenu kvalitetu, Fond za pluralizam, uveden Zakonom o elektroničkim medijima 2003. godine., predvidio je da se dodatkom 3 % sredstava HRT-pristojbe koliko-toliko popravi zastupljenost sadržaja od javnog interesa. Jedan od problema s Fondom je bila ponešto shematska raspodjela polovice od 30-ak milijuna kuna komercijalnim lokalnih radijima, polovice televizijama, prema načelu “svakome ponešto”. Minimalna podrška neprofitnim internetskim portalima (oko milijun kuna godišnje) uvedena je tek 2013. godine, tako da je lokalno novinarstvo u pisanoj formi doslovce prepušteno samome sebi i sve nemilosrdnijim uvjetima na malom tržištu. Mehanizmi raspodjele, kriteriji ocjenjivanja projekata i kontrola namjenskog utroška sredstava Vijeću i Agenciji za elektroničke medije ne služe na čast i sigurno je potrebno usavršiti ih, ali glavni problem Fonda za pluralizam ostaje njegova apsolutno nedovoljna visina u odnosu na potrebe.
Problem s komercijalnim izvorima prihoda je još drastičniji. Kreatori neuspjelog hrvatskog modela komercijalnih lokalnih medija značajno su precijenili kapacitete lokalne ekonomije u potrošnji za oglašavanje. Pogođeni krizama, privatizacijama i nedostatkom općeg razvojnog modela, lokalni mali poduzetnici, ugostitelji i autopraonice teško da predstavljaju željeni ekonomski dinamizam koji bi omogućio financiranje lokalnog novinarstva i medija kakvi su hrvatskim regijama potrebni.
Da stvar bude gora, u međuvremenu se odvija strukturna promjena na tržištu oglašavanja.
Cijeli tekst pročitajte na LINKU
DEMOS MEDIA
