Operacija “Bljesak” – vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i Specijalne policije RH započela je 1. svibnja 1995. godine u ranim jutarnjim satima napadom hrvatskih snaga na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške. Krajnji cilj bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. Piše MORH
Operaciju je odobrio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OS RH generala zbora Janka Bobetka zadaću presijecanja sektora Zapad, uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.
Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz 1., 3. i 5. gardijske brigade, oklopna skupina 2. gardijske brigade, 80. i 81. gardijska bojna, 1. Hrvatski gardijski zdrug, 52., 121. i 125. domobranska pukovnija, 104., 105. i 123. brigada HV-a, pripadnici 265. izvidničko-diverzantske satnije, 69. satnija Vojne policije, 505. mješovita satnija ABKO, Sektor specijalne policije, Antiteroristička jedinica Lučko, Specijalna jedinica policije “ALFA” PU zagrebačke, Specijalna jedinica policije “OMEGA” PU bjelovarsko-bilogorske, Specijalna jedinica policije “Ban” iz PU Križevačko-koprivničke, Specijalna jedinica policije “ŠAP” PU brodsko-posavske, Specijalna jedinica policije “BAK” PU istarske, Specijalna jedinica policije “OSA” PU sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica Policije “RIS” PU sisačko-moslavačke, Specijalna jedinica policije “ORAO” PU osječko-baranjske, Specijalna jedinica policije “TRENK” PU požeško-slavonske, Specijalna jedinica policije “GROM” PU karlovačke, Specijalna jedinica policije “TIGAR” PU ličko-senjske, Specijalna jedinica policije “AJKULA” PU primorsko-goranske, Specijalna jedinica policije “POSKOCI” PU zadarske, Specijalna jedinica policije “DELTA” PU vukovarsko-srijemske, Specijalna jedinica policije “RODA” PU varaždinske, Specijalna jedinica policije “BARUN” PU krapinsko-zagorske, Specijalna jedinica policije “JASTREBOVI” PU šibensko-kninske te Specijalna jedinica policije “BATT” PU splitsko-dalmatinske.
Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava 123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, 15. protuoklopne topničke i raketne brigade, 16. topničko-raketne brigade, 18. topničkog divizijuna te 201. i 202. topničko-raketne brigade Protuzračne obrane i 1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane. Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje, Vod bespilotnih letjelica, 350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a, 50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne, 255. satnije veze i 312. logističke baze.
Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG-om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin. U vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca.
Operacija Bljesak započela je u 5 sati i 21 minutu, 1. svibnja 1995. godine, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška. U manje od trideset i dva sata, 1. i 2. svibnja, hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
U vojno–redarstvenoj operaciji Bljesak poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.
Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb, u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.
U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca, bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.
Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995. godine, kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela Hrvatskog Podunavlja koje će u državno-pravni poredak biti vraćen procesom mirne reintegracije.