Subota, 21 prosinca, 2024
NaslovnicaAktualnoHRejting: Rovovska bitka za drugo mjesto u Zagrebu, u anketu ušle i...

HRejting: Rovovska bitka za drugo mjesto u Zagrebu, u anketu ušle i neke nove političke opcije…

Nešto više od tri tjedna su do prvoga kruga lokalnih izbora. Večeras objavljujemo možda i najzanimljiviji dio ovomjesečnog HRejtinga, onaj koji će otkriti tko vodi u utrci za Zagreb. Istraživanje je provedeno od 16. do 19. travnja na uzorku od 600 ispitanika. Statistička pogreška iznosi +/-4% uz razinu pouzdanosti od 95%, piše HRT.

Iz HRejtinga se kristalno i jasno vidi – Zagreb neće dobiti gradonačelnika 16. svibnja, a u drugi krug sigurno ulazi samo Tomislav Tomašević. On trenutačno uživa 34,6% biračke potpore. Ni trećinu njegovih glasova dobivaju gotovo izjednačeni HDZ-ov Davor Filipović (10,3%) i SDP-ov Joško Klisović (10,1%).

Samo dva posto manje od njih ima Miroslav Škoro (8,0%), pa se ni njega trenutačno ne može izbaciti iz igre za drugi krug. Kao ni Bandićevu nasljednicu u stranci i Poglavarstvu – Jelenu Pavičić Vukičević (7,8%). Više od pet posto dobiva još samo Vesna Škare Ožbolt (5,9%).

Rovovska bitka za drugo mjesto

Preostale potencijalne kandidate možemo podijeliti u dvije skupine. U onoj s više od 2 posto potpore su Anka Mrak-Taritaš (2,9%), Mostov Zvonimir Troskot (2,5%) i saborski zastupnik Fokusa Davor Nađi (2,1%). Trojac u skupini ispod 2 posto čine Marina Pavković iz ‘Obnovimo Zagreb’ (1,0%), nezavisni Herman Vukušić (0,6%) i HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir (0,4%).

Naša anketa pokazuje da bi Tomislav Tomašević kroz službenu kampanju mogao proći neokrznut. Rovovska, a vjerojatno i prljava bitka vodit će se za ono drugo mjesto koje vodi u sljedeći krug natjecanja. G3A tu bi presudnu ulogu mogli imati neodlučni birači, kojih je 12,9%.

Može li itko ugroziti Tomaševića u drugom krugu?

Kandidata zeleno-lijevog bloka stavili smo u sraz samo s njegovim protukandidatima koji su u 1. krugu dobili više od pet posto. Pritom treba uzeti u obzir da se broj neodlučnih i onih koji ne bi glasali u 2. izbornom krugu kreće između najmanje 7 i najviše 15 posto. Međutim, ni u jednom slučaju ne mijenjaju konačni rezultat.

U srazu Tomislava Tomaševića protiv HDZ-ova Davora Filipovića – Tomašević pobjeđuje sa 61,8% prema Filipovićevih 21,3%. Sličan rezultat bi bio i kad bi se u drugom krugu našla oba kandidata ljevice. Tomašević osvaja 52,5%, a SDP-ov Joško Klisović 21%.

Kad bi u drugom krugu bili Tomašević i Miroslav Škoro – Tomašević postaje gradonačelnik s 64,8% potpore. Škoro dobiva trostruko manje – 18,4%. Anketa pokazuje da nikakva prijetnja Tomaševiću nije ni Bandićeva nasljednica. Za Jelenu Pavičić Vukičević glasalo bi 23,3%, a za Tomaševića 59,1% birača. I u slučaju druge žene, omjeri se znatno ne mijenjaju. Rezultat bi bio: 26,5% za Vesnu Škare Ožbolt, a 57% za Tomaševića.

Stranke lijevo od centra mogle su imati većinu u Skupštini

Koliko god pobjeda izravno izabranog gradonačelnika bila uvjerljiva, bez većine u Skupštini ne može gotovo ništa. Da su se stranke od centra lijevo pametnije predizborno udruživale, HRejting pokazuje da bi skupštinsku većinu osigurale na izborima. Ovako bi o vlasti mogla presuđivati u Zagrebu do savršenstva dovedena politička trgovina. Manevarski prostor za poslijeizborne saveze na ideološkoj, svjetonazorskoj ili programskoj osnovi HRejting baš ne ostavlja.

Izborni prag u Zagrebu prelazi samo pet političkih opcija. Vodeća je zeleno-lijeva koalicija s 28,7%. Slijede dvostruko slabiji HDZ s 13,4% i SDP s 13%. Uz njih u Skupštinu bi ušli još samo Domovinski pokret (7,1%) te stranka pokojnog Milana Bandića (5,4%).

Devet stranaka ispod izbornog praga

Najbliže izbornomu pragu su: Nezavisna lista Vesne Škare Ožbolt (3,8%) i Most (3,6%). Podaleko ili predaleko od praga nižu se: savez Glasa i Demokrata (2,1%), Fokus (1,5%) i Obnovimo Zagreb (1,0%). Manje od 1% potpore Zagrepčana imaju: Radnička fronta (0,8%), Živi zid (0,6%), koalicija Hrvatski suverenisti – Neovisni za Hrvatsku (0,6%) te Agrameri (0,4%).

Sve navedeno umnogome bi mogli promijeniti neodlučni birači (16,3%) kad bi postali odlučni i izašli 16. svibnja na izbore.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE