Intervju : Vladimir Bilek , saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine i predsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru
Odlučnost i spremnost Vlade nedvojbeno potvrđuje činjenica da se od Operativnih programa nije odustalo unatoč teških okolnosti s kojima se suočavamo. Naravno da se išlo i u neke kompromise , ali bitni sadržaji i pravci ostvarivanja manjinskih prava čvrsto su ugrađeni u programe. Operativni programi ne donose korist samo nacionalnim manjinama nego i svim stanovnicima području u kojem se određeni projekti i programi primjenjuju. Pročitajte intevju kojeg je objavio Institut STINE
- Vlada je na samom kraju prošle godine usvojila Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje 2020.- 2024. To je drugi put da Vlada donosi jedan ovakav važan dokument za nacionalne manjine. Najprije, kakva su iskustva i ocjene o realizaciji prethodnih Operativnih programa(2017.-2020.). Koliko se uspjelo, a koji su bili najveći problemi?
- Da, prvi puta su Operativni programi doneseni u prethodnom mandatu i to je zaista bilo prvi put da je jedan paket raznih projekta , programa i prava za nacionalne manjine donesen kao jedan jedinstveni Vladin dokument. Pripreme za njegovo usvajanje trajale su više od godinu dana i nije bila jednostavna ni priprema ni realizacija koja je uslijedila ali ako, ponavljam, uzmemo u obzir činjenicu da je to zaista bio prvi put da se kreće s jednom takvom praksom mislim da možemo biti prilično zadovoljni postignutim. Uvjerili smo se da kada imate jedan ovakav obuhvatan program koji kao cjelovit dokument ima potporu i potvrdu Vlade mnogi problemi su puno lakše rješivi interesi ostvarivi. Naravno, bilo je otpora i teškoća pa i unatoč eksplicitnoj podršci Vlade i samog premijera pojedine službe u resornim ministarstvima nisu uvijek imali razumijevanja ili materijalno financijskog prostora za realizaciju utvrđenih programa. No, u cjelini gledajući sama činjenica da je kroz ovih nekoliko godina zaustavljen trend smanjivanja sredstava za nacionalne manjine i da su ta sredstva počela rasti nesumnjivo govori da je napravljen jedan novi kvalitativni iskorak u ostvarivanju manjinskih prava.
- Koliko su vam ta iskustva poslužila u donošenju novih Operativnih programa ? Da li se i u čemu oni u svojoj metodologiji i planiranoj provedbi razlikuju od prethodnih ?
- Priprema novih Operativnih programa bila je puno brža pa su u manje od pola godine nove Vlade već bila usvojena , a vrlo je važno istaći i da smo metodološki ojačali realizaciju koja nas očekuje odnosno utvrdili vrlo konkretne mjere praćenja njihove implementacije. Sve se to odvijalo u vrlo teškim okolnostima suočavanja s posljedicama pandemije ali i potresa što je pogodilo mnoge društvene razvojne i gospodarske aspekte ali nije onemogućilo ove programe i to zaslužuje svaku pohvalu. U daljnjim aktivnostima naš je plan da maksimalnu u realizaciju uključimo ne samo ministarstva već i sve relevantne lokalne i regionalne institucije te dapače smatramo kao bi u budućnosti ove Operativne programe za nacionalne manjine trebalo spustiti na lokalni nivo odnosno tražiti od lokalnih i regionalnih vlasti da donesu slične dokumente za svoja područja i svoje nadležnosti.
VAŽNOST DRŽAVNOG ALI I LOKALNOG NIVOA
- Kako je uopće teklo pregovaranje i dogovaranje s Vladom , a kako sa samim nacionalnim manjinama ?
I sam sam zastupnik dvije nacionalne manjine , češke i slovačke , i znam kako je to zahtjevan i složen posao, a da ne govorim o kolegama Veljku Kajtaziju ili Ermini Lekaj Prljaskaj koji zastupaju pet ili čak dvanaest nacionalnih manjina. Ja sam još u prethodnom mandatu formirao Savjet saborskog zastupnika češke i slovačke nacionalne manjine koji mi je ovom prilikom značajno pomogao u formiranju našeg dijela Operativnih programa i preko kojega smo koordinirali naše potrebe za čitavo područje Hrvatske. Znam da su spomenuti zastupnici intezivno radili na terenu i bili u stalnom kontaktu i suradnji s pripadnicima nacionalnih manjina koje zastupaju kako bi se maksimalno posredovale njihovi zahtjevi i potrebe. Mislim da je ovo prvi put da su Hrvatskom saboru u drugi mandat izabrani svi isti zastupnici nacionalnih manjina i to je u mnogočemu olakšalo rad na pripremi i usvajanju Operativnih programa. Odlučnost i spremnost Vlade nedvojbeno potvrđuje činjenica da se od Operativnih programa nije odustalo unatoč teških okolnosti s kojima se suočavamo. Naravno da se išlo i u neke kompromise , ali bitni sadržaji i pravci ostvarivanja manjinskih prava čvrsto su ugrađeni u programe.
- Imate li sigurnosne mehanizme za provođenje Operativnih programa ?
- Mislim da su ovi Operativni programi podignuti na viši stupanj činjenicom da su ovaj put Operativni programi sastavni dio Vladinog programa koji je potvrđen i kroz državni proračun, a ne tek jedan dokument koji Vlada donosi . Činjenica da su Operativni programi konkretno vezani za proračun važan je činilac njihove uspješne implementacije.
- Ovi Operativni programi imaju naravno izuzetan značaj za nacionalne manjine , ali i ukupno društvo odnosno sredine u kojima manjina žive s pripadnicima većinskog naroda ? Što na tom planu Operativni programi donose ?
- Apsolutno . Operativni programi ne donose korist samo nacionalnim manjinama nego i svim stanovnicima području u kojem se određeni projekti i programi primjenjuju. Puno je manjinskih projekta koji unapređuju ukupnu infrastrukturu, poljoprivredu i gospodarstvo nekog područja ili lokalne sredine i jačaju njen razvoj u mnogim segmentima i na dobrobit svih. Ključnu ulogu tu imaju Ministarstvo regionalnog razvoja koje radi na sufinanciranju različitih infrastrukturnih projekata ( npr. cestovne mreže, vodovodne mreže itd ) , zatim tu važne uloge imaju ministarstva poljoprivrede te gospodarstva preko kojih se ostvaruju potpore za jačanje poljoprivrede i sufinanciraju nabavka opreme i poslovanje gospodarskih subjekata. Dobra je stvar da smo već za ovu godinu uspjeli podići iznose sredstava te skoro očekujemo razne natječaje za lokalne zajednice , udruge , gospodarske subjekte , poljoprivrednike…
- Više na: LINKU