Već nekoliko desetljeća Institut STINE iz Splita sustavno i angažirano prati rad tzv. građanskog ili civilnog sektora u RH i državama u našem okruženju. Nedavno su na svojim službenim web stranicama objavili vrlo zanimljiv Intervju sa Arminom Hodžićem predsjednikom Vijeća Bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Donosimo dio teksta a ostalo preporučujemo za čitanje u izvornom obliku.
POPIS STANOVNIŠTVA JE IZUZETNO JE VAŽAN ZA SVE NACIONALNE MANJINE PA TAKO I NAŠU BOŠNJAČKU JER NJEGOVI REZULTATI UTJEČU I NA NEKA NAŠA PRAVA
Mi smo početkom 90tih promijenili naziv pripadnika naše nacionalne manjine koji su se do tada pisali Muslimanima ( s velikim M za razliku od religijske pripadnosti ) u Bošnjake . Ali i dalje postoji određeni broj naših ljudi u Hrvatskoj koji se izjašnjavaju kao Muslimani. Radi se uglavnom o starijim ljudima, pripadnicima naše zajednice koji su neka svoja uvjerenja formirali pod drugim okolnostima , u bivšoj državi i to sada teško mijenjaju. No, to onda u svakom slučaju brojčano slabi našu nacionalnu manjinu, a time i neka njena prava koja određuje, odnosno čije konzumiranje određuje, broj pripadnika svake nacionalne manjine na nekom području
U sklopu priprema za popis stanovništva 2021. organizirali ste konferenciju „ Bošnjaci u popisu stanovništva 2021.“ Koji su razlozi da ste se odlučili za tako seriozan pristup popisu stanovništva ?
Popis stanovništva izuzetno je važan je za sve nacionalne manjine pa naravno i bošnjačku. Zbog pandemije i potresa popis je već dva puta odgađan tako da ce se, nadajmo se, ipak održati ove godine početkom jeseni, iako je naravno i to još upitno, ali mi moramo biti spremni jer se radi, kao što sam rekao, o izuzetno značajnom događaju i za ukupno stanovništvo uopće i nacionalne manjine napose. Glavni cilj nam je dakle u tom kontekstu bio organizirati i sprovesti što bolju edukaciju o značaju što većeg i bolje obuhvata stanovništva popisom, uvjeta na koji način se to može realizirati te važnoj aktivnoj ulozi stanovništva , a u ovom slučaju pripadnika naše nacionalne manjine, u svemu tome. Edukacija je tim važnija što će u ovom popisu prvi put biti moguće to obaviti on line odnosno internetskim , elektronskim putem pa se stanovništvo i za to treba pripremiti . Odaziv na našu konferenciju je bio odličan ( iako je broj sudionika zbog pandemije bio ograničen ), ali uspjeli smo okupiti naše predstavnike od Dubrovnika i Splita do Rijeke, Pule, Zagreba i Osijeka . Zaista smo imali predstavnike iz svih krajeva hrvatske gdje živi bošnjačka nacionalna manjina i to je dobra osnova za daljnji nastavak rada na popisnoj edukaciji koju naravno planiramo .
– U čemu je po vama posebna važnost popisa stanovništva za nacionalne manjine i da li popis ima neke dodatni i specifični značaj za bošnjačku nacionalnu manjinu ?
Popis za bošnjačku nacionalnu manjinu ima posebnu težinu i interes i zato smo htjeli potaknuti jednu dobru organiziranost unutar naše nacionalne manjine i pomoći svim našim organizacijama da se što bolje pripreme i educiraju za predstojeći popis.
Naime, kao što je poznato, jedan od glavnih problema koji je prisutan unutar bošnjačke nacionalne manjine je vezan za naše ime. Mi smo početkom 90tih promijenili naziv pripadnika naše nacionalne manjine koji su se do tada pisali Muslimanima ( s velikim M za razliku od religijske pripadnosti ) u Bošnjake . Ali i dalje postoji određeni broj naših ljudi u Hrvatskoj koji se izjašnjavaju kao Muslimani. Radi se uglavnom o starijim ljudima, pripadnicima naše zajednice koji su neka svoja uvjerenja formirali pod drugim okolnostima , u bivšoj državi i to sada teško mijenjaju ..
No, to onda u svakom slučaju brojčano slabi našu nacionalnu manjinu, a time i neka njena prava koja određuje, odnosno čije konzumiranje određuje, broj pripadnika svake nacionalne manjine na nekom području
U proteklom popisu se tako Muslimanima izjasnilo blizu 10 tisuća osoba i mi realno pretpostavljamo da se bar polovina njih tako izjasnila zbog needuciranosti ili tehničkih poteškoća. A kada govorimo o tim tehničkim teškoćama prvenstveno mislimo na veliku neusklađenost popisa birača i podatak iz popisa stanovništva. Tako npr. po popisu birača Bošnjaka ima oko 13 000 ( i po tome bi bili tek četvrta ili peta nacionalna manjina u Hrvatskoj ) dok je broj osoba koji su se izjasnili kao Bošnjaci u zadnjem popisu stanovništva bio veći od 30.000 i mi smo druga po brojnost nacionalna manjina u RH . Ti nesrazmjeri vrlo negativno utječu i na neke mogućnosti bošnjačke nacionalne manjine pa tako npr već duže nemamo predstavnika bošnjačke nacionalne manjine u Saboru. Naravno da taj problem treba rješavati institucionalno s predstavnicima Vlade , Sabora itd, ali problem je tu i ne možemo ga zanemarivati.
Više na: izvornoj lokaciji intervjua