Premijer je objavio najvažnije smjernice koje će uključivati plan za oporavak hrvatskog gospodarstva
Završena je tematska sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj je bilo riječi o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2023. Sjednici je nazočio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković te se nakon nje obratio novinarima. Javlja Jutarnji list
– Ta sredstva važna su kao i u drugim zemljama da se oporavimo nakon gospodarske krize nakon pandemije covida, postanemo snažniji, idemo brže ekonomskom rastu koji smo imali prije krize. Sastanak je bio prigoda da konture plana predstavimo partnerima. Mi ćemo na Vladi u četvrtak usvojiti informaciju o ovom dokumentu, predstaviti je medijima, a u dogovoru s predsjednikom Sabora održati preliminarnu raspravu sredinom travnja. Potom će uz javno savjetovanje o dokumentu on biti finaliziran.
– Namjera je da se dovrši do kraja travnja, a potom ide na proces odobravanja u Komisiju. Onda Vijeće odobrava dokument nakon 30 dana i slijedi isplata 13% od 6,3 milijarde eura. U kolovozu ili rujnu bismo trebali dobiti avans od 6,1 milijuna kuna. Tri temeljna načela su jako važna: 37% svega što predlažemo pridonosi zelenoj tranziciji, 20% digitalnoj tranziciji i da se poštuje načelo nenanošenja značajne štete okolišnim pitanjima.
– To su temeljni okviri. Idućih 10 godina Hrvatskoj je na raspolaganju 6,3 milijardi bespovratnih sredstava, novi višegodišnji financijski okvir do 13 mlrd eura i još 3,6 mlrd eura mogućnosti za zajmove iz EU sljedeće generacije, oko milijarda eura za oporavak od potresa plus gotovo milijarda iz React EU. Trebamo još potrošiti 5 mlrd. eura iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji je iza na, nabrojao je premijer.
Rekao je kako želi da ovaj novac bude orijentiran za budućnost, na razvoj hrvatske ekonomije i snažni gospodarski rast.
-Osnovne komponente plana odnose se na gospodarstvo, pravosuđe, javnu upravu, državnu imovinu, znanost, obrazovanje, zdravstvo i obnovu zgrada. Računamo i kroz ovo dobiti dodatna sredstva za obnovu od potresa. Bio je sadržajan i detaljan sastanak i očekujem nastavak konzultacija sa socijalnim partnerima, dodao je.
Na pitanje koliko ćemo iskoristiti od tih 9,6 mlrd eura, Plenković kaže da ćemo iskoristiti sve.
– Prvo krećemo na 6,3 mlrd bespovratnih sredstava. Idemo napraviti plan reforme investicije za to. Potom višegodišnji financijski okvir. Do 2023., krajem te godine kada sve ovo bude konsolidirano imamo mogućnost pripremiti dodatne reforme i tražiti dodatna sredstva za zajmove od 3,6. Treba to sve i provesti. Kada budemo gledali provedbu bespovratnih sredstava, novoga i staroga VFO-a, spremni smo tražiti i dodatnih 3,6 mlrd. Trokorak, kao u rukometu.
Premijer je komentirao i istupe predsjednika Zorana Milanovića koji je tijekom vikenda na Facebooku napadao sve redom. Novinari su ga pitali o Milanovićevu opozivu.
– Što se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda, treba se držati Ustava i zakona. Ustavni sud je jasno kazao da je postupak u koji je predsjednik bio krenuo bio pogrešan. U tom procesu, prof. Đurđević je pristala biti kandidat u proceduri koja nije bila u skladu sa zakonom. Mi nju nećemo podržati bez obzira na kvalitete i druge okolnosti. Bitno je da po našem uvjerenju ne može postati predsjednica Vrhovnog suda ako ne poštuje zakonski proces. I točka.
– Što se tiče ostaloga, rekao bih samo nekoliko detalja jer salva uvreda sada gotovo već pa da se svi navikavaju da je to normalno, prepucavanje… Nije. Riječ je o političkom divljaštvu ispod svih razina komunikacije, o inaćenju na procedurama i metodologiji vrijeđanja svih koji imaju drukčije stajalište i to je neprihvatljivo. Posebno bi bilo loše da dio javnosti to odobrava. To bi bila katastrofa i sramota za onoga tko to govori i radi, ali i za sve one koji to podržavaju, a ja se nadam da ih je malo, da je to talog društvenih mreža jer je to podloga za govor mržnje. Gospodin Pupovac je napadnut na besprizoran način od strane predsjednika Republike i on bi mu se trebao ispričati kao i cijeloj javnosti za ovo što je izgovorio.
-I predsjednik i njegov glasnogovornik napadaju medije, a i to zahtjeva reakciju. Utjecaj predsjednika na način da on osobno doziva zastupnike u Saboru, u koji predsjednik nije htio doći na konstituirajuću sjednicu, je nova dimenzija poimanja i operativnog djelovanja predsjednika. Njegova ustavna zadaća je predlagati kandidate, a ne dozivati ljude i pretvarati ih u neke njegove žetončiće. To nije zadaća predsjednika. Artikuliranje da je njegovo političko djelovanje protiv HDZ-a također iskorak iz njegovih ovlasti.. A što se tiče osobnih kvalifikacija, ja se na tu razinu spuštati neću, ali ću ustati u obranu drugih kolega, novinara i slobode medija i u razotkrivanje netočne teze koja se nastoji plasirati kroz medije, banaliziranjem i pojednostavljivanjem izbora sa znakom jednakosti reforme pravosuđa. Reformu pravosuđa radi Vlada, Sabor. Mislim da je jako važno da javnost dobro shvati o čemu se ovdje radi, da nema skrivanja iza želje za reformom pravosuđa. To je politički pamflet koji se nastoji prodati hrvatskoj javnosti. Ima nas koji jako dobro vidimo, čujemo, razumijemo i znamo se postaviti.
Na konkretno pitanje razmišlja li se o opozivu, Plenković je rekao kako on ionako ne može proći, budući da su Milanovića podržali i iz Mosta, a za opoziv predsjednika potrebna je dvotrećinska većina u Saboru.
– Ako se ovako nastavi, može se i o opozivu razgovarati, ali kao što vidimo to neće proći. Nismo zaboravili tko mu je pomogao da bude izabran… Glume nekakvu klerikalnu desnicu, a u biti su za predsjednika koji dolazi s lijevog spektra. Tu mislim na Most. To njihovi birači moraju znati. Ja se pitam, gospodine Grbin, Klisović,Miljević, zašto šutite? Odobravate li ovakve divljačke i vulgarne napade na Pupovca? Da vas čujem, zucnite.
Novinari su Plenkovića pitali i o navodnom izvješću SOA-e o hrvatskim sucima.
– Upoznao sam se s time i došao do zaključka koji mi je djelovao kao jedini mogući istinit, a to je da takvo izvješće ne postoji u mandatu moje Vlade niti u mandatu bivšega premijera. To i brojne druge neistine su vrlo lako otklonjive, pogotovo ako postavite službeni upit SOA-i pa neka oni urbi et orbi ponove. Oni su vrlo jasno to rekli, u to doba javno, samo to nitko više ne čita. Provjere postoje. Kada suci napreduju, SOA radi provjere. Suci su izabrani za stalno. Govorimo o percepciji pravosuđa koja je negativna, a Hrvati jako, jako vole ići na sud. Idu u ogromnom broju, a kao ne vjeruju toj instituciji. Mi smo promijenili 50-ak zakona u domeni pravosuđa, donijeli Zakon o zviždačima, Akcijski plan za borbu protiv korupcije, imovinske kartice sudaca mogu biti dostupne javnosti… Ti alati trebaju pomoći sprečavanje bilo kakvih aktivnosti koje trebaju imati veze s korupcijom. Ako ima onih koji rade protuzakonito, moraju odgovarati. Generaliziranja nisu dobra ni pametna.
Novinari su pitali premijera i hoće li HDZ podržati Zlatu Đurđević ako se opet javi na javni poziv.
– Izbor nije krivo parkiranje, nije izbor kućnoga savjeta. Riječ je o najvišoj pravosudnoj instituciji. Onaj koji želi biti predsjednik, dovoljno je informiran da zna kako se to radi. Ja nju respektiram i otklanjam Milanovićevu grubu laž da sam ju uvrijedio. Neka joj on objasni zašto ju je doveo u tu situaciju. Ona nije ni bila prvi izbor. Bilo je drugih ljudi, ali su htjeli proceduru u skladu sa zakonom, a ona je morala znati da procedura neće dobro završiti. Ne mogu nikakvom logikom razumjeti da profesorica procesnoga prava se na vrijeme javila na poziv za Strasbourg, a ovdje je što? Zaboravila ili nije čula da je DSV objavio poziv?
Novinarka N1 televizije pitala je Plenkovića i osuđuje li i istupe šefa Sabora Gordana Jandrokovića i Vladimira Šeksa koji su Milanovića nazvali ludim, no premijer je tvrdio kako nitko od njih to nije rekao.
“Prvo, od nikog od njih nisam čuo ovo što se vi rekli. To je broj jedan. Ponovno, dakle, već drugi put, ja vas ljubazno molim zbog profesionalnog standarda, vašeg osobno, a ako hoćete onda i vaše kuće, da ne izvrćete rečenice drugih ljudi jer ovo što ste vi sada rekli nitko od tih ljudi nije izgovorio. Tu me čak podsjećate na Milanovića jer on govori o tome da sam ja uvrijedio profesoricu Đurđević, a nisam”, rekao je.
Novinarka je htjela pojasniti svoje pitanje, no premijer joj nije dopustio već je nastavio govoriti. -Što se tih tema tiče, pitajte njih za njihovo mišljenje, njihov stav. Moj stav je jasan, za kulturnu komunikaciju, za poštivanje prava, manjinskih prava, za respekt među institucijama, za poštovanje saborskih zastupnika, za dijalog između institucija i za poštivanje rješenja u skladu s Ustavom i zakonom, rekao je.
-Nije ništa osobno… Ovo se događa zbog odgovornosti predsjednika, a ne Vlade ili Hrvatskog sabora. Sve drugo je salva metode koja se bazira na inačenju i uvredama. To nije naš politički stil i nećemo na njega pristati, rekao je.