Iako je danas zadnji radni dan veljače, ministar Marić još ne zna što će s mjerama pomoći biti u ožujku
Nakon što je jučer postalo jasno da gospodarstvo ulazi u ožujak bez odluke o tome kako će se i u kojim iznosima isplaćivati naknade za očuvanje radnih mjesta, među poduzetnicima je zavladao očaj, a posebno u turističkom sektoru u kojem najavljuju otpuštanja s prvim danom ožujka.
Kako je potvrdio predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, udruga već ima najave manjih hotelijera kako s danom prestanka važenja mjera, a to je 1. ožujka, planiraju otpustiti dio zaposlenih. Piše Jutarnji list
– Riječ je o manjim hotelima, do maksimalno 20 zaposlenih, koji nisu obvezni izrađivati planove zbrinjavanja, a koji najavljuju da dio ljudi planiraju poslati na Zavod za zapošljavanje – rekao je Ostojić nakon jučerašnje sjednice Vlade.
On je još prije tjedan dana u ime sektora apelirao na Vladu da prestane odluku o financijskim mjerama donositi “mjesec za mjesec” te predložio da se mjere produlje do kraja godine, no Vlada ne samo da to nije napravila, nego je prvi put odluku o mjerama odlučila odgoditi za razdoblje kad one već prestaju važiti.
Traju pregovori
Ministar financija Zdravko Marić nakon sjednice Vlade nije bio konkretan na koji će se način nastaviti pa tako nismo doznali ni hoće li ugostitelji imati ikakve mjere kada otvore terase 1. ožujka, a kamoli što će biti s onima koji su i dalje zatvoreni ili im je potpuno onemogućeno poslovanje. Marić je samo rekao da razgovaraju sa svim predstavnicima koji su i dalje pod utjecajem epidemioloških mjera te da se neće oglušiti na apele, a mjere će se “najvjerojatnije nastaviti”.
– Dijalog postoji. Jutros su predstavnici Udruge ugostitelja imali s mojim kolegama razgovore. Novca znamo koliko ima u proračunu. Imamo predviđene troškove za očuvanje radnih mjesta. Ako bude potrebno, naći ćemo i dodatna sredstava – izjavio je Marić.
Ministar rada Josip Aladrović ipak je bio jasniji pa je rekao da se od 1. ožujka može očekivati nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, ali ni on nije bio ništa konkretniji u kojem bi se smjeru išlo. – Mi smo, kao i uvijek, bok uz bok poslodavcima i radnicima. Kao odgovorna Vlada štitimo radna mjesta i poslovnu aktivnost, i to ćemo činiti i dalje. Može se očekivati pomoć prema poslodavcima, onima kojima je poslovanje najugroženije – poručio je. Rekao je i kako se može očekivati da se rad neće moći odvijati u punom obujmu, pogotovo u ugostiteljskim i još nekim djelatnostima.
– S obzirom na to i potencijalni pad prihoda, sigurno ćemo biti na raspolaganju poslodavcima i sigurno ćemo čuvati tržište rada te možemo očekivati od 1. ožujka dodatne mjere za očuvanje radnih mjesta – rekao je Aladrović.
Ostojić je poručio kako je sektor zahvalan na potvrdi da će neke vrste mjera ići u ožujku, no napomenuo je kako je nejasno iz kojeg se razloga s donošenjem odluke odugovlači, podsjetivši kako je sektor prošlu sezonu izdržao prvenstveno zahvaljujući mjerama. Sličnog je mišljenja i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba koji napominje kako je iritantna poruka Vlade da će se o produljenju mjera tek razgovarati.
Probijeni rokovi
– Posve je jasno da sektor održava zapošljavanje prvenstveno zahvaljujući mjerama te da će zapošljavanje prestati ako se mjere ne produlje. U svim poslovanjima postoje neki rokovi za donošenje odluka, a naši poslodavci svojim zaposlenicima, koji će u petak ići kući, ne mogu reći hoće li u ponedjeljak imati radna mjesta. Mislim da se ovakvim načinom dezavuira sve dobro što je Vlada dosad napravila – rekao je Žgomba.
Kako se zasad može čuti u turističkim kuloarima, sektor iz nejasnih poruka Vlade zaključuje kako će se buduće mjere za očuvanje radnih mjesta kombinirati s relaksacijom uvjeta poslovanja, odnosno otvaranjem terasa pa većina vjeruje da to znači ukidanje mjere fiksnih troškova.
– Dakle, dobili smo samo najavu produljenja mjera, ali ne i detalje. Nejasno je, na primjer, kakvu će vrstu pomoći dobivati objekti bez terasa koji neće moći raditi. Nažalost, to je praksa da financijske mjere ne prate epidemiološke – poručio je Zdravko Karna iz Nacionalne udruge ugostitelja.
UGOSTITELJI TREBAJU NEPOVRATNU POMOĆ ZA PRIPREMU SEZONE
Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) pozdravio je jučer najavljeno otvaranje terasa, ali upozoravaju kako će zbog hladnijeg vremena, koje dolazi, raditi samo dio njih te zbog toga traže nastavak postojećih i nove mjere pomoći.
Između ostalog, traže proširivanje postojećih dozvola za terase na većoj površini od prije utvrđene na mjestima gdje je to moguće.
Također predlažu i produljenje roka za plaćanje PDV-a na dva mjeseca tijekom epidemioloških mjera koje propisuju restrikcije u poslovanju, ali i da isporuka repromaterijala bude oslobođena plaćanja PDV-a, kao i ukidanje obveze plaćanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak i poreza na dobit u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine.
Nepovratna sredstva
Žele i isplatu jednokratne novčane pomoći ugostiteljskom sektoru, odnosno predlažu da se ugostiteljima odobre nepovratna sredstva u iznosu od tri posto bruto prometa iz 2019. godine kako bi mogli pripremiti lokale i nabaviti osnovne namirnice za početak rada.
Zalažu se i za reprogram postojećih obaveza, odnosno da se u dogovoru s komercijalnim bankama sve financijske obveze iz svih vrsta ugovora o kreditu odgode za 2022. godinu ili za dodatnih 12 mjeseci od trenutka postizanja konsenzusa.
Na kraju, traže i mogućnost korištenja državnih jamstava kroz posebne programe Ministarstva.
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, Joso Smolić, ističe kako ugostitelji očekuju prvenstveno nastavak postojećih ekonomskih mjera – potporu za očuvanje radnih mjesta dok god traje kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa te naknadu fiksnih troškova.
– Uz te osnovne zahtjeve, predložili smo niz konkretnih prijedloga čija će primjena omogućiti da ugostiteljska djelatnost preživi ovo teško poslovno razdoblje – zaključio je.
Uspješan prosvjed
Podsjetimo, postojeće mjere, koje obuhvaćaju djelatnosti koje su bile zatvorene odlukom Stožera iz studenoga, a u koje spadaju i ugostitelji, predviđale su subvenciju na plaće zaposlenika od 2000 kuna u studenome te 4000 kuna za prosinac, siječanj i veljaču.
Porezna uprava odobravala je zahtjeve za nadoknadu fiksnih troškova za prosinac i siječanj, a ista mjera ići će i za veljaču za one koji su zatvoreni i koji imaju minimalni pad od 60 posto.
Za prosinac je primljeno 10.000 zahtjeva i većina je odobrena, za što je potrošeno 103 milijuna kuna, a krenule se isplate i za siječanj. Proces je, svjedoče nam poduzetnici, poprilično ubrzan nakon njihova prosvjeda pa novac sjeda već tjedan dana nakon slanja i odobravanja zahtjeva. (Goran Penić)