Usred poprilično zamršene situacije u kojoj su se našli Povjerenstvo za sukob interesa i Visoki upravni sud, doznajemo da će o slučajevima Andreja Plenkovića odlučivati sutkinje koje su zaključile da se odluka Povjerenstva o zagrebačkom gradonačelniku Bandiću treba ukinuti.
Nakon što je Ustavni sud u slučaju Karamarko prije dvije godine naložio ponovno odlučivanje o tom predmetu, troje sudaca Visokog upravnog suda pozivajući se na tu odluku poništilo je prije nekoliko tjedana odluku Povjerenstva u slučaju Milana Bandića i sumnje da se, zbog 15 milijuna kuna jamčevine koje mu je platio odvjetnik Marijan Hanžeković, ogriješio o članak 5. Zakona o sukobu interesa. Taj članak bavi se načelima djelovanja i kaže da “dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana”. Piše N1
Ovakva presuda u slučaju Bandić znači zaokret u dosadašnjoj praksi Visokog upravnog suda, do koje je došlo bez da je sazvana sjednica svih sudaca, na što ih obavezuje Zakon o sudovima, koji u članku 40. kaže: “Sjednica sudaca saziva se i kad se utvrdi da o pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom odjelu vijeće ili sudac odstupi od ranije prihvaćenog pravnog shvaćanja. Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca… obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda.”
Pitali smo Visoki upravni sud zašto nije sazvana sjednica svih sudaca, na što su nam odgovorili: “S obzirom da je Ustavni sud Republike Hrvatske iznio načelna stajališta o primjeni Zakona o sprečavanju sukoba interesa, a među inima i članka 5., nije bilo potrebe za sazivanjem sjednice sudaca ovog Suda jer odluke i rješenja Ustavnog suda su obvezatni i dužna ih je poštovati svaka fizička i pravna osoba.”
Situacija međutim nije tako jednostavna. Za početak, u odluci Karamarku Ustavni sud eksplicitno piše da “ovom odlukom ne dovode u pitanje ovlasti Povjerenstva da odlučuje o sukobu interesa, povredi načela djelovanja dužnosnika, kao i o kršenju ostali odredbi Zakona,” i poručuje sudovima da moraju argumentirati stav koji zauzmu.
Upravo je na to u programu N1 upozorio i docent Aleksandar Maršavelski s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji kaže da prije te sjednice odluka u slučaju Bandić ne obavezuje niti jednog drugog suca. Na tom tragu je i izjava sutkinje tog istog suda Mirjane Juričić, koja je za Jutarnji list izjavila da osjeća “duboku nelagodu, jer nije istina da iza presude o rezanju ovlasti Povjerenstva stoji cijeli Visoki upravni sud”.
Dodatni argument tome u prilog je i da je Visoki upravni sud u slučaju Jasmina Bajića, čelnog čovjeka Croatia Airlinesa, potvrdio odluku Povjerenstva o sukobu interesa vezanu za povredu načela, i to nakon odluke Ustavnog suda.
Ponovno smo pisali Visokom upravnom sudu, i dobili odgovor da u slučaju Bajić “proizlazi kako prilikom njezina donošenja postupajuće vijeće nije akceptiralo (nije razmatralo) načelna stajališta u vezi članka 5. premda je bilo to obvezno.”
Pišemo opet, pitamo znači li to da nas očekuje različita sudska praksa, i dobivamo sljedeći odgovor: “Dužnost je svakog vijeća i suca da postupa odgovorno, što samo po sebi isključuje mogućnost različitih praksi u odlučivanju u predmetima po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Osim toga nadamo se da će i zakonodavac otkloniti manjkavosti Zakona i učiniti ga funkcionalnijim i efikasnijim.”
Dakle, u ovom trenutku imamo drugostupanjski sud koji ne namjerava sazvati sjednicu sudaca koja bi spriječila različitu sudsku praksu, ali i koji se ne želi jasno očitovati prema tome da ona očito postoji. Kamo će nas ova priča dalje odvesti bit će jasnije nakon što se oglasi DORH, jer je Povjerenstvo najavilo da će od njega tražiti preispitivanje odluke o Bandiću.
I za kraj, dok čekamo kraj ove pravosudne trakavice, zanimljivo će biti pratiti slučaj premijera Andreja Plenkovića.
Visoki upravni sud odlučivat će naime uskoro o slučaju Pokaz (imenovanje kuma za veleposlanika) i slučaju Helsinki (putovanje dužnosnika HDZa na Kongres EPP), u kojima je Povjerenstvo zaključilo da se on ogriješio o načela savjesnog i odgovornog obnašanja dužnosti.
S Visokog upravnog suda potvrdili su nam da će u oba predmeta odlučivati II Vijeće Imovinsko-pravnog odjela. U kojem su sutkinje Evelina Čolović Tomić i Senka Orlić-Zaninović, sutkinje koje su odlučivale i u slučaju Bandić.