Hoće li dugotrajno potpuno zatvaranje otjerati u propast na tisuće poduzetnika i njihovih radnika? I dok nezadovoljstvo buja, Vlada poručuje da Hrvatska ima blaže epidemiološke mjere od ostalih članica Europske unije. Koliko su učinkovite postojeće ekonomske mjere: naknade fiksnih troškova, novac za održanje radnih mjesta, paket tzv. COVID-kredita? Treba li doći do otvaranja dok se ne procijepi većina stanovništva?

Pokušaji otvaranja teretana u Zagrebu ovoga ponedjeljka, završili su tako da je to spriječeno. U emisiji “Otvoreno” problematizirano je pitanje zatvorenih teretana i kafića te činjenica da ovi gospodarski subjekti nisu obuhvaćeni najnovijim popuštanjem mjera. 

– Ovo što se danas dogodilo jest jedan zločin i iživljavanje represivnog aparata nad ljudima koji su samo pokušali raditi svoj posao. Tvrdnja da je on prekršio zakon nije točna, on je prekršio uredbu koju je donio Stožer gdje niti na koji način se ne može dokazati da je rad fitness centara i teretana uzrok širenja epidemije. Odveden je u zatvor bez ikakve podloge, zato što je htio raditi. Gospoda Davor Božinović i Krunoslav Capak su pretpostavili bez ikakvih dokaza da se u teretanama širi virus, koji se inače drugdje ne širi, oštar je bio na početku izvršni direktor Glasa poduzetnika Dražen Oreščanin dodajući da se od ukupnog broja slučajeva zaraze 0,5% može povezati s teretanama, a ukupno 2% s ugostiteljskim objektima.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić oštro je replicirao, a tijekom replike Oreščanin se smijao njegovim izjavama.

– Ja ne vjerujem niti jednom podatku koji će iznijeti bilo Bujas, bilo Oreščanin. Govorimo o ljudima koji su ovu situaciju iskoristili za svoj politički angažman. Niti jedan niti drugi ne nose odgovornost za ono što rade, niti jedan od njih nije ugostitelj, ali pozivaju na bunt sve odgovorne građane i poduzetnike koji su se danas držali zakona. Oni koji to nisu učinili trebaju snositi sankcije zato što to nisu učinili. Možete se smijati koliko god hoćete, vi se krijete iza ljudi, huškate ih i dovodite sve u situaciju da se Hrvatska kao društvo pita treba li biti odgovoran ili slušati ljude poput vas. To vam neće proći, ističe. 

Burilović: Prošle jeseni govorilo se “što se čeka sa zatvaranjem”

Profesor na Katedri za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu Mladen Vedriš rekao je da je Hrvatska u prvoj fazi dobro reagirala, ali nije siguran da je takav slučaj i sada.

– Postoje fiksni troškovi, krediti, obveze na razini poduzeća. Dragocjeno je sačuvati tvrtke, potencijal koji predstavlja bogatstvo Hrvatske, ne može se govoriti o njima kao teretu. Kako pronaći mjeru? To je nešto na što se moraju naći odgovori, o čemu trebaju raspravljati ljudi u ovoj emisiji. 

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ističe da je ugostiteljima teško, ali tu su i promet, kreativne industrije te turizam.

– Sjetimo se da je puno toga bilo otvoreno još u studenom, kada su se već mnogi zatvorili. Tada smo imali propitkivanja što se čeka, zašto se ne zatvara, jesmo li mi pusti otok itd. Mi smo napravili jedno zatvaranje, jedno od najliberalnijih u Europi.  

Dovoljno se ne objašnjava zašto je nešto zatvoreno, a nešto nije

Poduzetnicima, kakve se god kompenzacijske mjere donesu, one neće biti dovoljno dobre jer poduzetnicima su najbolje mjere da mogu slobodno raditi, a sve je drugo protiv sam prirode poduzetništva, kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić, dodajući da to sada izostaje zbog objektivnih razloga.

– Ako Stožer proglasi neke mjere, a iza toga ne slijede objašnjenja, onda to u javnosti da se radi samo o nekom tvrdoglavom stavu. Uvijek imate ljudi za i protiv. Mi imamo dovoljno epidemiologa, da kažu zašto neka teretana ili kafić su izvor zaraze ili ne, a to se ne objašnjava na takav način.

Dragutin Ranogajec ispred Hrvatske obrtničke komore kaže da su proizvođači vezani s ugostiteljima te dodaje:

– Oni ne kažu da će umrijeti od gladi, samo ugostitelji kažu da će umrijeti od gladi. Ja znam da je teško, ja isto radije zaradim 15 tisuća kuna nego da dobijem 4 tisuće kuna milostinje. Ali u ovom trenutku to je jedina mogućnost da se zadrže radna mjesta i da to nekako preživimo.

Zašto benzinske i pekare smiju prodavati kavu, a kafići ne?

Tomislav Ćorić ponavlja da je svako okupljanje ljudi bez maski potencijalno žarište koronavirusa, odgovarajući na konstataciju voditelja Branka Nađvinskog da primjerice na Jarunu postoje mjesta gdje se okupljaju ljudi koji kupe kavu “za van”. No, Ćorić kaže da postoji razlika između takvog okupljanja i klasičnog okupljanja na kavama po kafićima. 

– Na svim tim mjestima gdje se i danas događa prodaja kava imate situaciju da ljudi stoje u redu i odlaze iz toga reda. Terase kafića zatvorene ili poluzatvorene, onoga trenutka kada kupe kavu, trebalo bi da oni svi negdje odu. Kako će se to kontrolirati? Kako ćemo se dovesti u situaciju da naše olakšanje tom kavom i činjenicom da ćemo podijeliti nekoliko rečenica s prijateljima, neće tu istu terasu pretvoriti u žarište koronavirusa? 

Oreščanin odgovara.

– Ljudi su i sada na tim terasama, satima su u šoping centrima, na poslu su satima, u tvornici se grupiraju satima, dođu u školu, voze se autobusima i vlakovima satima. Ali eto u kafiću ne mogu uzeti kavu.

Govori se o mogućem novom popuštanju 15. veljače i mogućem otvaranju primjerice terasa kafića i već više puta spomenutih teretana. 

– Ja sam optimist, u svim prijedlozima koje je HGK komunicirao s Vladom oko otvaranja ili zatvaranja, dali su nam do znanja da će mjere biti refundacija sredstava koliko će god gospodarstvo biti zatvoreno. Vjerujem da će se 15. veljače otvoriti taj “Coffee to go”, a ja bih ga nazvao i “Coffee to stay” jer nitko ne ide nigdje kada uzme kavu, vjerujem da će se otvoriti teretane, a s obzirom na broj novozaraženih koji imamo, ističe Luka Burilović dodajući da je ovo zatvaranje, koje je na snazi, dobar zalog za turističku sezonu, čak i predsezonu oko Uskrsa. 

Ćorić dodaje da bi najgori scenarij za Hrvatsku bio da sada relaksiramo sve, a da nam za mjesec dana pred Uskrs, kada dolaze prve značajnije grupe gostiju, koje su najavljene, da nam brojke buknu i da moramo u novi lockdown.

– To jednostavno nije opcija, ističe.

Na kraju emisije Luka Burilović potvrdio je da ima plaću od 23 tisuće kuna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uz to dobiva naknade kao član nadzornih odbora Ine i Podravke te sredstva kao i član uprave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupni iznos primanja je oko 55 tisuća kuna mjesečno.  Donosi HRT