U KBC-u prima plaću 15.500 kn, ali u prošla 4 mjeseca je na poslu bio 4 puta po dva sata, a tu su i nekretninske kontroverze
Iako je zaposlenik KBC-a Sestre milosrdnice, odakle i prima plaću koja iznosi 15.557 kuna, na posao ne dolazi. U protekla četiri mjeseca, odnosno u 120 dana, na poslu je bio samo četiri puta po dva do tri sata, ali nije sudjelovao u vizitama, radu s pacijentima i jutarnjim kolegijima. Općina Karlobag već godinama pokušava deložirati njegovu obiteljsku tvrtku iz nekretnine tik uz more vrijedne 590 tisuća eura. On je član Nadzornog odbora te tvrtke, no tu činjenicu kao saborski zastupnik nije prijavio u imovinskoj kartici. Ličko-senjska županija ponovno će razmatrati odluku da mu oduzme koncesiju na javnu plažu jer godinama nije ulagao u uređenje te plaže, iako je to prema ugovoru koji je potpisao trebao učiniti. S državom pak vodi sudski spor jer je zauzeo objekt na pomorskom dobru koji on smatra vlastitim.
E, ovako to izgleda kada se detaljno počne analizirati imovinska kartica saborskog zastupnika Milana Vrkljana, sada već bivšeg šefa Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Piše Vanja Vezirović Jutarnji list
Primjerice, u samoj kartici koja je ispunjena u kolovozu 2020. godine stoji kako dužnost u Saboru obavlja volonterski te da je zadržao plaću u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u iznosu od, kako je naveo, 15.557,16 kuna. U toj bolnici on je pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma “Mladen Sekso”. Uz ta primanja, kao redoviti profesor na Medicinskom fakultetu dobiva i iznos od 11.199,65 kuna.
Kako bi provjerili prisutnost zastupnika Vrkljana na radnome mjestu u KBC-u Sestre milosrdnice, poslali smo upit bolnici. Iz bolnice su nam odgovorili da su i sami počeli to provjeravati. Ravnatelj bolnice Mario Zovak u odgovoru koji smo dobili naveo je kako je tu provjeru zatražio od predstojnika Klinike za unutarnje bolesti, koji je razgovarao s kolegama u Zavodu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma “Mladen Sekso”.
“Utvrdio je da od rujna do kraja studenoga 2020. profesor Vrkljan nije nikako dolazio na posao, a nije bio prisutan niti na jutarnjim stručnim sastancima i vizitama. Početkom prosinca putem Službe pravnih poslova zatražio sam njegovo očitovanje i dobio odgovor da se on konzultirao s pravnom službom i tajnikom Sabora koji su ga uputili da je uobičajena praksa da liječnici koji su saborski zastupnici potpišu izjavu da im prava iz radnog odnosa ostaju u matičnoj ustanovi, a u Saboru su volonterski. Takvu izjavu je profesor Vrkljan potpisao u srpnju 2020. i predao u Službu kadrovskih poslova bolnice. Tom prilikom mu je rečeno da je obavezan u vrijeme kada je slobodan od zastupničkih poslova obavljati poslove pročelnika Zavoda u KBCSM-u. Provjerom dolazaka na posao tijekom prosinca 2020. do danas, profesor Vrkljan se pojavio četiri puta i zadržao se dva do tri sata, ali nije sudjelovao ni na stručnim sastancima, ni u vizitama, a ni u pregledima pacijenata”, navodi ravnatelj Zovak u odgovoru koji nam je poslan.
O odlascima na posao u bolnicu i izostancima pitali smo i samog saborskog zastupnika Vrkljana, ali do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili. I to nije jedini odgovor koji nismo dobili od Vrkljana, liječnika koji je nekada davno bio u HDZ-u, jedno vrijeme ga se spominjalo i kao ministra zdravstva, a iz te stranke otišao je, kako je sam priznao, zbog sukoba sa Ivom Sanaderom.
Naime, on u svojoj imovinskoj kartici nije naveo da je član Nadzornog odbora obiteljske tvrtke UP Jadran. Ta tvrtka, preko koje zajedno sa svojom sestrom Mirjanom vodi biznis, još je 2012. izgubila vlasništvo nad depandansom u Karlobagu. Kao vlasnik te raskošne nekretnine upisala se Općina Karlobag, koja otada od njih traži da objekt predaju u posjed. No obiteljska tvrtka u čijem Nadzornom odboru sjedi zastupnik Vrkljan to odbija učiniti. Umjesto toga, ulazi u razne sudske postupke, pa je Općina Karlobag u konačnici na sudu pokrenula proces njihove deložacije, a prvo ročište je zakazano za ožujak ove godine. Vrkljan nam je o tome tek odgovorio kako je “njegova obitelj, njegov pokojni otac Juraj 1995. kupio propalo poduzeće UP Jadran, te kako je nakon njegove smrti UP Jadran prema nasljedstvu podijeljen među djecom”.
– UP Jadran je bilo potpuno devastiran i mjesecima nije isplaćivao plaće radnicima. Dobavljači nisu plaćani po par godina tako da je dug bio i prema njima. Nakon preuzimanja isplatili smo sve zaostale plaće i vratili dugove dobavljačima. Nakon toga hotel, obiteljski hotel s devet soba, kompletno je obnovljen i od tada radi cijelu godinu. Obnovom hotela sigurno sam najveći privatni investitor u općini Karlobag nakon stvaranja hrvatske države – objašnjava nam Vrkljan, no na pitanje o Nadzornom odboru nije odgovorio.
Pa smo pitanje smije li biti član Nadzornog odbora obiteljske tvrtke stoga postavili Povjerenstvu za odlučivanje o sprječavanje sukoba interesa. Odgovorili su nam da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava.
“Povjerenstvo će otvoriti predmet u kojem će ispitati sve okolnosti na koje ukazujete u upitu”, navodi se u odgovoru koji smo dobili. Na pitanje o nekretnini iz koje se odbija iseliti također nije odgovorio, pa nam je umjesto njega odgovorila njegova sestra Mirjana Vrkljan Radošević. Ona je, za razliku od brata, ipak ostala u Domovinskom pokretu i trenutačno je na čelu podružnice te stranke za Ličko-senjsku županiju.
Ona pak navodi da je postupak deložacije – odgođen.
“Spor oko vlasništva se između UP Jadran d.d. i Općine vodi od 1992. UP Jadran se upisao u zemljišne knjige temeljem rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju 2001. te brisanjem tog upisa 2013. UP Jadran je nastavio voditi postupak radi utvrđenja prava vlasništva pred sudom, jer o tužbi o vlasništvu sud nikada nije meritorno niti odlučeno. U postupku radi iseljenja je predložen prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi”, tvrdi Vrkljan Radošević.
Tvrtku UP Jadran obitelj Vrkljan kupila je u privatizaciji, a s njom su dobili i depandansu.
Riječ je, naime, o nekretnini koja se sastoji od zgrade, šupe, dvorišta i terase površine od 860 četvornih metara te dvorišta od 315 četvornih metara, koju je banka prilikom stavljanja zabilježbe za jedan od kredita procijenila na 591.199,71 euro. Tu nekretninu koristi sestra Vrkljan Radošević, a čije su zabilježbe o kreditima na toj nekretnini vidljive i u zemljišnim knjigama. Piše Vanja Vezirović Jutarnji list
Sve je, naime, počelo 1997., kada je J. Vrkljan od malih dioničara kupio prvi udio u Ugostiteljskom poduzeću Jadran, koje je 1992. zapošljavalo 84 radnika. Osim hotela u centru Gospića, ta tvrtka je, među ostalim, imala i hotel Velinac u centru Karlobaga (danas hotel Palace Vrkljan koji vodi tvrtka u vlasništvu supruge Milana Vrkljana), kao i spomenutu depandansu, također u Karlobagu. Još iz vremena pretvorbe i privatizacije bilo je očito da imovinski odnosi na depandansi nisu riješeni, što stoji i u Izvješću o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije iz 2002. U tom izvješću stoji i kako je kao posjednik upisan UP Jadran, no da je u vlasnički list u zemljišnim knjigama upisano javno dobro. “Za navedenu nekretninu, a po stanju zemljišne knjige na dan obavljanja revizije, upisom iz siječnja 1996. kao vlasnik je upisana Općina Karlobag. Fond je u siječnju 1996. obavijestio UP Jadran da će se po okončanju sudskog spora između UP Jadran i Općine Karlobag utvrditi pravo vlasništva na nekretnini Depandansa i u tom smislu ako je potrebno treba posebnim zahtjevom zatražiti obnovu postupka za izmjenu potvrde Fonda jer bi se temeljni kapital mijenjao”, stoji u izvješću.
Boris Smojver, zamjenik načelnika općine Karlobag, kaže da je UP Jadran iscrpio gotovo sve pravne mehanizme, odnosno da su i Vrhovni sud, a i Ustavni sud odbili njihove tužbe te da, što se tiče njihova postupka za deložaciju, imaju zakazano ročište u ožujku.
– Pokušali su odgoditi i taj postupak, ali Visoki trgovački sud uvažio je našu žalbu i novo ročište je zakazano za 3. ožujka – kaže zamjenik načelnika Smojver.
Ističe da su se već očitovali i Ustavni sud i Vrhovni sud na presude nižih sudova na temelju čijih odluka se Općina još 2013. godine u zemljišnim knjigama upisala kao vlasnik.
Od tada, kaže Smojver, Vrkljani odbijaju nekretninu dati u posjed.
– Od 2013. ta se nekretnina koristi isključivo za ljetovanje obitelji Vrkljan Radošević i prijatelja i poznanika. Nekretnina nema vodovodni priključak pa vodu posuđuju od susjednog objekta – otkriva zamjenik Smojver. No, ako o tome pitate Mirjanu Vrkljan, ona će prvo reći da je postupak deložacije odgođen, a onda i kako je ta “nekretnina od 2001. do 2013. bila upisana kao vlasništvo UP Jadran d.d., za koje vrijeme je društvo njome samostalno raspolagalo”. U to vrijeme u zemljišnim knjigama stavljene su i zabilježbe o kreditima, a u ime fizičkih osoba Mirjane Vrkljan i njezina supruga I. Radoševića, iako je vlasnik nekretnine bila pravna osoba – UP Jadran. Riječ je o tri kredita – dva na ime Mirjane Vrkljan Radošević i treći na ime njezina supruga (180 tisuća kuna i 28 tisuća eura koji su, prema ugovoru, trebali biti otplaćeni te posljednji u iznosu od 71 tisuću eura koji je podignut 2005. na 20 godina).
U ugovoru o kreditu, tom posljednjem, navodi se da je njegova namjena – “kupnja i adaptacija stambenog objekta”.
– Krediti su podizani radi uređenja depandanse, koja je po preuzimanju u postupku pretvorbe i privatizacije bila u devastiranom stanju. Nekretnina se ne koristi od 2013., a služila je kao objekt ugostiteljske namjene – kaže Vrkljan Radošević.
Tvrtka UP Jadran danas, naime, u svom vlasništvu više nema nekretnina, a ugašen joj je i bankovni račun te ih nerijetko Trgovački sud pozivom za otvaranje stečaja “natjera” da dostave financijska izvješća.
U toj tvrtki direktor je J. Vrkljan, a Milan i Mirjana Vrkljan Radošević su, pak, članovi Nadzornog odbora, iako ta tvrtka nije vidljiva u imovinskoj kartici M. Vrkljana.
U imovinskoj kartici Vrkljan spominje tek tvrtku A.M.P. koja u vlasništvu ima hotel Velinac, danas hotel Palace Vrkljan. U kartici navodi da je vlasništvo preneseno na bračnog druga darovnim ugovorom, a supruga je sada i direktorica te tvrtke. Od 1996. do 2020. to je bio Milan Vrkljan. Tvrtka A.M.P. je 2019. godine prijavila prihod od 1,3 milijuna kuna (bez ostvarene dobiti), a na broj zaposlenih se, sudeći prema podacima iz Poslovne Hrvatske, smanjio s 12 zaposlenika iz 2015. na četiri zaposlena, koliko ih je bilo 2019.
Taj hotel je, naime, do 2015. godine bio u vlasništvu UP Jadran, ali je tada “prijenos prava vlasništva obavljen radi osiguranja novčane tražbine od milijun kuna”, također prema Općini Karlobag. Naime, kako nam priča zamjenik načelnika Karlobaga, UP Jadran imao je spor s Općinom Karlobag i u vezi s neplaćanjem najma za poslovni prostor od 1995. do 1998. od pola milijuna plus zatezne kamate i sudski troškovi. Općina je kao jamstvo stavila zabilježbu na hotel Velinac (danas hotel Palace Vrkljan) i nakon donesene presude te nemogućnosti naplate 2013. pokrenula sudski postupak prodaje hotela radi podmirenja tražbine.
– Međutim, na temelju sporazuma Općine i doktora Vrkljana, odnosno UP Jadran, a najviše kako bi se sačuvala radna mjesta domaćih ljudi, postignut je sporazum kojim je UP Jadran isplatio Općini milijun kuna. Isplatu je izvršilo poduzeće A.M.P. kao pozajmicu UP Jadran te na temelju pozajmice se uknjižilo kao vlasnik hotela Velinac – kaže zamjenik Smojver. Taj sporazum dobili smo na uvid. Piše Vanja Vezirović Jutarnji list
I otada je kao vlasnik hotela upisana tvrtka A.M.P. koju, pak, zastupnik Vrkljan spominje u svojoj imovinskoj kartici, kao i podatak da u Karlobagu sa suprugom ima i gospodarski objekt od 660 kvadrata, a koji je procijenio na čak 9,900.000 kuna, kao i stopostotno vlasništvo u tvrtki A.M.P. trgovina i usluge u kojoj nije prenio ni upravljačka prava.
Dakle, hotel koji je u imovinskoj kartici procijenio na 9,9 milijuna kuna, 2014. godine je “zamijenio” s jedne tvrtke na drugu za potraživanje od milijun kuna. Kad smo o tome pitali zastupnika Vrkljana, odgovorio nam je da se “sve odluke koje su dio poslovne politike hotela tiču isključivo naše procjene”.
Pojavljuje se u tom dijelu još jedna nejasnoća. Naime, dio hotela smjestio se u zgradi pokraj nekretnine koja je u vlasništvu tvrtke A.M.P., a u imovinskoj kartici ju zastupnik Vrkljan navodi kao kuću s okućnicom od 145 četvornih metara koju je procijenio na 1,1 milijun kuna. Uvidom u zemljišne knjige vidljivo je da je riječ o dijelu nekretnine u kojoj je Vrkljan od 2019. vlasnik pet stambenih jedinica: prizemlje (26,67 četvornih metara), na prvom katu dvije (50,64 i 25,32 četvornih metara), na drugom katu (26,05 četvornih metara) te u potkrovlju (25,97 četvornih metara). To je ukupno 154,65 četvornih metara, sudeći prema podacima iz zemljišnih knjiga.
Vrkljan o tom hotelu u odgovoru kaže:
“… Kao malo koji hotel na Jadranu radimo cijelu godinu i imamo zaposlene ljude kojima u 26 godina nikada nije kasnila plaća jedan dan i tako cijele godine, 26 godina. Zanimljivo da skoro svi hoteli na Jadranu u listopadu zatvaraju vrata i otpuštaju zaposlenike i pored toga što imaju puno atraktivniji položaj i ‘bolja’ su destinacija”.
Na pitanja o depandansi, Vrkljan nam nije odgovorio. Ali je spomenuo drugi spor za koji Vrkljan, kako je uvjeren, vodi s općinom Karlobag.
– Kad smo kupili UP Jadran, u vlasništvu je bio i manji objekt od desetak kvadrata na plaži. Prema kupoprodajnom ugovoru, taj objekt je postao naše vlasništvo. Općina Karlobag je desetak godina nakon kupovine proglasila to pomorskim dobrom. To je predmet spora i na sudu je – kaže Vrkljan.
Iz Općine, pak, poručuju zastupniku Vrkljanu da se ne spori s njima.
– Pa nismo mi vlasnici plaže, niti je Općina mogla proglasiti pomorsko dobro kako hoće. Kućica je samo dio cijele čestice plaže, a doktor Vrkljan traži samo kućicu radi korištenja dok bi plažu onda uredio ili drugi koncesionar ili općina i županija. Uglavnom, tužila ih je Republika Hrvatska i dobila taj spor jer to u naravi nikako ne predstavlja privatno vlasništvo, već pomorsko dobro – kaže zamjenik Smojver.
No to nije sve u odnosu Općine Karlobag i saborskog zastupnika Vrkljana. Naime, u Karlobagu nisu zadovoljni kako Vrkljanova tvrtka A.M.P. održava “Gradsku plažu” za koju je dobila koncesiju. Na pitanje zastupniku Vrkljanu zašto plaža nije održavana, odgovorio nam je:
“Plaža je vlasništvo Općine Karlobag i nitko ih ne sprečava da investiraju i uređuju plažu.”
Međutim, plaža nije vlasništvo Općine Karlobag i koncesiju na tom pomorskom dobru njegovoj tvrtki izdala je Ličko-senjska županija.
“Koncesija na tom pomorskom dobru dodijeljena je u svrhu gospodarskog korištenja uređene javne plaže koncesionaru A.M.P.- trgovina i usluge d.o.o. Koncesija je dana 16. srpnja 2008. godine na rok od 15 godina. Godišnja naknada sastoji se od dva dijela: fiksni dio od 3150 kuna te promjenjivi od tri posto godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti i pružanjem usluga na uređenoj javnoj plaži”, kaže pročelnica Županije za gospodarstvo Ana Rukavina-Stilinović. Nadalje objašnjava da je ulaganje u plažu definirano – “Studijom gospodarske opravdanosti”, koja je bila sastavni dio ponude tvrtke A.M.P., a koja je sastavni dio sklopljenog Ugovora o koncesiji”.
Posebno povjerenstvo županije u izvješću iz 2019. utvrdilo je da “koncesionar ne održava ili nedovoljno održava i zaštićuje pomorsko dobro s obzirom na način predviđen Ugovorom o koncesiji” te je predložen raskid ugovora. Na prijedlog Povjerenstva, Županijska skupština krajem 2019. godine donijela je Odluku o oduzimanju koncesije na pomorskom dobru, na koju je koncesionar uložio žalbu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Ministarstvo je u svibnju prihvatilo žalbu i vratilo predmet na ponovno odlučivanje.
“Zaključkom Županijske skupštine Ličko-senjske županije od 4. prosinca 2020. godine zaključeno je da će se razmotriti ponovno pokretanje postupka oduzimanja koncesije i jednostranog raskidanja ugovora zbog nedovoljnog održavanja pomorskog dobra danog u koncesiju”, navodi pročelnica Stilinović-Rukavina iz Županije.
Možda su spomenuti propusti tek posljedica toga što je zastupnik Vrkljan, sudeći prema imovinskoj kartici, izuzetno zaposlen čovjek jer uz Sabor, bolnicu i fakultet, još je i volonterski predsjednik Društva za unapređenje i razvoj Zavoda za endokrinologiju, također je predsjednik-volonter Povjerenstva za strategiju liječenja dijabetesa RH MIZ, pa je volontirao i kao predsjednik Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, a profesionalno još sjedi i u članstvu Povjerenstva za ortopedska pomagala pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Piše Vanja Vezirović Jutarnji list