Robert Markt, Izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, rekao je da je isporučivanje pomoći stradalima od potresa s područja oko Petrinje i Gline ogroman logistički posao, da nema nikoga tko pomoć nije dobio, ali da pomoć usporavaju i objektivne okolnosti.
“Vjerujemo da više ne postoji niti jedna osoba koja nije primila pomoć”, kazao je Markt i to argumentirao sljedećim:
“To pokazuje veliki pad količine robe koja je izdana s naših skladišta, a što pokazuje da smo sve koji su to od nas tražili, snabdjeli hranom i higijenom i omogućili barem donekle normalno funkcioniranje u narednim danima dok ljudi rade na svojim kućama i saniraju štetu.”
Rekao je da na terenu na tri lokacije imaju gotovo 500 volontera, koji se izmjenjuju. Zahvalio je i volonterima diljem 131 centra Crvenog križa diljem Hrvatske. Donosi N1
“Zasad imamo dovoljne količine”, kazao je uz objašnjenje problema s hranom koja je stizala kao pomoć, a koja je bila kratkog roka trajanja i još neke druge situacije.
“Ova akcija će trajati dugo”, kazao je i potom odgovarao na pitanja voditeljice o brzini slanja hitnog smještaja:
“Kad govorite o kamp kućicama, moram istaknuti da Crveni križ nije zadužen za njih, što ne znači da nećemo pomoći tamo gdje možemo kad vidimo da netko treba kamp kućicu. To se sve koordinira na razini stožera i Civilna zaštita se zaista trudi, jer, znate, to je vrlo kabasta roba i teško ju je transportirati. Jedan kamion može dovesti jednu ili dvije kamp kućice.”
Rekao je da su potrebe za takvim smještajem ogromne:
“Evo, jučer smo razgovarali da će na čitavom području trebati oko 1000 takvih smještajnih jedinica, da li kontejnera da li kamp kućica i to je ogroman logistički posao.”
“Vjerujte mi da se radi iznimno ozbiljno, da se nastoji stvoriti jedan sustav da u jedno selo ne dođe dvije kamp kućice”, kazao je, istaknuvši da je riječ o teškom logističkom poslu već i zbog terena i zato što su na tom području uske ceste.
Markt je rekao i to da se pružanjem pomoći nastoji pokriti 1000 četvornih kilometara i 305 naselja, zaseoka i mjesta. Do sada je, kazao je, prikupljeno 36 milijuna kuna pomoći preko uplata na žiro račun i još pola milijuna kuna preko telefonskih poziva. Kazao je da je riječ o 65.000 uplata i gotovo 60.000 poziva na humanitarnom telefonu:
“To pokazuje da ljudi imaju povjerenja u Crveni križ”
“To pokazuje da ljudi itekako imaju povjerenja u Crveni križ i da napisi koji su bili o tome, idu samo u pravcu stvaranja kaosa.”
Što se tiče smještaja, rekao je da su svima ponudili alternativni smještaj.
“Međutim, ljudi su zbog stoke, zbog nekih osobnih razloga, zbog straha od pljačke imovine ili bilo čega drugoga, racionalnog ili iracionalnog, odlučili ostati na svojim posjedima. Naravno da im je automobil bio jedino suho i sigurno mjesto za prenoćiti”, time je objasnio veliki broj ljudi koji se snalazi kako stigne uz ruševine svojih kuća.
“Naravno da je daleko jednostavnije nekim prijateljima organizirati se, zakačiti kamp kućice i dovesti ih na područje Banovine, nego što je državi organizirati prijevoz stotinjak kućica. Jer, vi znate da sve to što se traži putem institucija, traži pridržavanje svih zakona”, objasnio je zašto dostava pomoći ne ide puno brže i dodao da je riječ o zakonski uvjetovanoj transparentnosti kako bi se sve moglo naknadno provjeriti da je bilo u redu:
“Ja bih bio najsretniji uzeti novac koji je stigao na račun Crvenog križa i podijeliti ga ljudima. Međutim, to tako ne funkcionira. Mi moramo utvrditi točan broj ljudi o kojem se radi, koliko je ljudi prijavljeno na tom području, raspodijeliti novac ravnomjerno i isplatiti ga na račune. To zahtijeva određeno vrijeme. Mi smo svjesni da je ljudima potrebno pomoći, ali neke stvari ne možemo raditi stihijski preko noći.”
Rekao je i to da smatra da je sustav profunkcionirao brzo:
“Govorimo o 48 ili 72 sata. Pa ja vjerujem da bi mnoge zemlje potpisale da u tom vremenu aktiviraju cijeli sustav. Mi smo ga uspjeli aktivirati i zaista možemo smatrati da smo napravili dobar posao.”