Mnogi su ljudi proteklih mjeseci ostali bez posla i nemaju drugog izbora nego se hraniti u pučkim kuhinjama – kaže fra Vladimir Vidović
U Zagrebu se u pučkim kuhinjama svakodnevno hrani oko 3000 ljudi, oko 2200 obroka podijeli se u gradskim pučkim kuhinjama ustanove “Dobri dom”, a još oko 800 u crkvenim.
– Hranim se ovdje već 15 godina otkako mi je cijela obitelj poginula. Jako je ukusna hrana, svega ima mnogo, čak i voća. Bio sam hrvatski branitelj, no mirovina mi je mala“, govori nam Marijan Mužinić, jedan od rijetkih korisnika franjevačke pučke kuhinje na zagrebačkom Svetom Duhu koji pristaje da ga snimamo. Na glavi ponosno nosi šiltericu s grbom Dinama. Primijetio je kaže da je u proteklih nekoliko mjeseci ljudi više nego ikada prije. Iako podjela ručka u dvorištu Doma svetoga Antuna počinje u podne, ljudi pristižu već oko 10 sati kako bi što prije došli na red. Piše Jutarnji list
Voditelj pučke kuhinje fra Vladimir Vidović potvrđuje nam kako svakodnevno skuhaju i podijele 400 obroka, za barem sto više nego kada je u proljeće počela epidemija.
– Mnogi su ljudi proteklih mjeseci ostali bez posla i nemaju drugog izbora nego se hraniti u pučkim kuhinjama. Sve je više obitelji“, otkriva 38-godišnji fra Vidović, rođeni Vinkovčanin koji je prije dvije i pol godine došao u franjevački samostan na Svetom Duhu. Zadnje dvije godine su njegovi franjevci za vrijeme Adventa držali kućicu na Zrinjevcu gdje su kuhali i prodavali tradicionalna samostanska jela i tako prikupljali novac za pučku kuhinju. Sada im ta kućica služi za dijeljenje hrane korisnicima jer je zbog epidemioloških mjera zatvorena blagovaonica u kojoj je uvijek vladala obiteljska atmosfera. Zagrepčani pak samostansku sarmu sada mogu kupiti popodne i navečer u istoj toj kućici. Fra Vidović ističe kako nema gotovo nikakve razlike između jela koja se dijele korisnicima i onih koja se prodaju. Franjevci su, dodaje, u cijeloj Europi od davnina poznati po dobroj kuhinji, ali i proizvodnji piva pa tako ni ovi zagrebački nisu izuzetak. Proizvode i prodaju prvo samostansko pivo u Hrvatskoj, svijetlo i tamno.
Na dan našeg posjeta na meniju je bio kiseli kupus s mesom, a korisnicima su uz pomoć volontera franjevci podijelili i sir,kruh, voće, odjeću… Kod njih se, ističe fra Vidović, ne gleda tko je koje vjere ili nacionalnosti jer je jedino pravilo da nitko, ama baš nitko, ne smije ostati gladan. Riblju gozbu svojim će korisnicima prirediti za Badnjak, dok će ih na Božić počastiti pečenim odojkom, francuskom salatom, kolačima i kuhanim vinom.
Obilni i posebno ukusni za blagdane će, doznajemo, biti i ručkovi u pučkim kuhinjama zagrebačke gradske ustanove Dobri dom koja svakodnevno dijeli oko 2200 toplih obroka na 4 lokacije u Zagrebu, pretežno vlasnicima socijalnim iskaznicama. No, i oni će nahraniti i sve druge koji im gladni pokucaju na vrata. I u drugim hrvatskim gradovima od izbijanja epidemije lagano raste broj korisnika pučkih kuhinja. U Osijeku im Crveni križ dostavlja hranu na kućnu adresu, a u suradnji s gradskim vlastima su s 200 broj povećali na 300. Budući da epidemija ne posustaje, a nezaposlenost raste, ljudi koji rade u pučkim kuhinjama strahuju kako će i u narednim mjesecima siromašnih u Hrvatskoj biti sve više.