Predsjednik kluba zastupnika HDZ-a u Saboru Branko Bačić odgovarao je u studiju N1 televizije na kritike opozicije o epidemiološkim mjerama, kao i drugim aktualnostima.
Voditeljicu je zanimalo što ima reći na konstataciju Peđe Grbina, predsjednika SDP-a, da su se “epidemiološke mjere usklađivale s izborima u HDZ-u”.
“Mislim da je gospodin Grbin takvom izjavom promašio sve ono što je u Hrvatskoj napravljeno”, kazao je Bačić i dodao:
“Podsjećam da su procjene SDP-a bile takve da ćemo na kraju epidemije imati 400.000 više nezaposlenih.”
“Kada smo se 25. veljače prvi put susreli s koronom, ne samo mi, cijeli svijet, tada smo, ne znajući puno o tom virusu, napravili jedino što smo mogli. To je bila odluka da se Hrvatska zatvori u tvrdi lockdown. Bili smo prestrašeni, poštivali smo mjere, zabranjene su bile brojne poslovne aktivnosti. To je rezultiralo sjajnim rezultatom”, podsjetio je na prvi val.
Dodao je da se Hrvatska potom otvorila turizmu, kao svom ključnom elementu gospodarstva, te da je imala najbolju sezonu na Mediteranu.
“Brojni su epidemiolozi nagovještavati da će sa zimom doći povećani broj zaraženih i umrlih, s tim u skladu smo propisivali mjere”, ustvrdio je Bačić, a rekao je i ovo:
“Pritom smo vodili računa da održavamo balans između zdravlja i gospodarstva.”
“Nismo htjeli ponoviti istu situaciju u Hrvatskoj od proljeća, pozivali smo građane na odgovornost”, kazao je.
Tu ga je voditeljica pitala nije li Vlada ipak zakasnila sa strožim mjerama.
“Zavisi kako to gledate. Kad pogledate što se dogodilo u Sloveniji, koja je stroge mjere uvela 1. studenog, a nisu postigli rezultate, danas su al pari s nama kad je posrijedi broj zaraženih i umrlih na milijun stanovnika. Sad idu na opuštanje. Pratimo što se događa u Njemačkoj. Ona se zatvorila, a kad nisu postigli što su računali, kancelarka Merkel kaže da će ići u još jače zaključavanje gospodarstva”, odgovorio je.
Na pitanje spremaju li se ipak i u Hrvatskoj strože mjere, Bačić je uzvratio da su zadnjim zakonskim izmjenama otvorene neke nove mogućnosti za strože epidemiološke mjere. Na kritike opozicije da se ne ide dovoljno brzo s mjerama, kazao je:
“Ako nisu zadovoljni ovim mjerama, jer misle da su preblage ili preoštre, osim njihovog stava da nije dobro, od oporbe nismo čuli konkretan prijedlog.”
U tom je kontekstu rekao kako bi opozicija trebala postupiti umjesto da traži dvotrećinsko glasanje o mjerama u Saboru, odnosno, da bi trebala predlagati konkretne mjere:
“Mi ćemo to vrlo rado raspraviti, predložiti ga, usvojiti.”
Voditeljica je dalje konstatirala da su u Saboru HDZ i SDP upravo postigli suglasje oko amandmana na ionako slabašnu reformu lokalne samouprave, kojima se reforma još više slabi.
“Tako stvari, naime, ne stoje. To što ćemo mi usvojiti amandman SDP-a, to nije eksces… U pravilu se u Saboru usvajaju ako su pametni, razumni, dobri”, kazao je.
Rekao je da je riječ o granici za ukidanje zamjenika načelnika jedinice sniziti s ranije postavljenih 30.000 stanovnika, na 10.000 stanovnika. Rekao je da je promjena mala, da je ranija granica podrazumijevala smanjivanje broja dužnosnika za 618, a ovako će to smanjenje biti 570 dužnosnika. Usto:
“Ovo je prvi korak reforme… Doći će do kategorizacija poslova, dio njih preuzet će dio poslova manjih jedinica lokalne samouprave.”
Što se tiče ukidanja malih, neodrživih općina, kazao je:
“Ne može se i nije korektno, preporučljivo, da se u par mjeseci, pet ili šest mjeseci pred izbore, donosi tako dramatična izmjena ili ukidanje općina, smanjenje njihovih poslova, djelokrug njihovih radova. Mi ćemo iduće godine to napraviti, kategorizirat ćemo ih, jer držimo da bi njihovo ukidanje odvelo u demografsku pustoš Hrvatske.”
Rekao je da saborska većina ne želi da propadnu brojni projekti komunalne infrastrukture koji su u toku, kao i to da će određene poslove malih, slabijih jedinica lokalne samouprave preuzeti veće, snažnije jedinice lokalne samouprave koje za to imaju potencijal.