Neki od njih ironično napominju kako ne razumiju koji im je bio cilj, osim da Vladu potapšaju po ramenu

Članovi Misije Međunarodnoga monetarnog fonda bili su usred ovog vala pandemije u “virtualnom posjetu” Hrvatskoj, a njihova izjava, koja je nakon razgovora s predstavnicima hrvatskih vlasti objavljena na internetskim stranicama Ministarstva financija, nije baš najbolje primljena u redovima poslodavaca i poduzetnika. Neki od njih ironično napominju kako ne razumiju koji im je bio cilj, osim da Vladu potapšaju po ramenu. Piše Jutarnji list

Takva reakcija poduzetnika ne čudi jer se, recimo, nakon napomene da mjere ekonomske politike treba prilagoditi razvoju krize tu našla i ocjena kako je “u područjima s viškom kapaciteta kao što su turizam i ugostiteljstvo potrebno provoditi aktivno osposobljavanje i prekvalifikacije u područja kao što su zeleno gospodarstvo i građevinarstvo”, a poručuje se i kako “u ovoj fazi daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera”.

Duboko nerazumijevanje

U MMF-u u uvodu konstatiraju da će ove godine pad BDP-a biti između osam i deset posto, a u idućoj godini rast šest posto (uz ogradu da je prognoza podložna znatnoj neizvjesnosti zbog pandemije) i priznaju kako “pronalaženje ravnoteže između kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta predstavlja izazov”.

Kao prioritete treba, smatraju, kratkoročno osigurati da ekonomska potpora zbog krize izazvane pandemijom covida-19 traje sve dok se oporavak “čvrsto ne ukorijeni”, da donesene mjere “i dalje budu učinkovito usmjerene u održive sektore gospodarstva kako bi se smanjili trajni negativni učinci”, a treba osigurati i “potrebne resurse za potencijalno veće rashode za zdravstvo, posebno ako se epidemiološka situacija pogorša”.

Potom objašnjavaju da je te prioritete “potrebno balansirati sa srednjoročnim ciljevima ponovnog povećanja fiskalnog prostora u razdoblju prije uvođenja eura, ponovnog uravnoteženja proračuna, donošenja strukturnih reformi radi rješavanja pitanja zdravstva i mirovina, racionalizacije uloge države – poglavito boljim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, kao i poboljšanjem poslovne klime”.

Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, na naš je upit odgovorio kako bi prijedlog MMF-a o prekvalifikaciji ugostitelja “načelno imao smisla u nekim mirnijim vremenima”, no da je u doba najveće gospodarske krize u posljednjih 25 godina “naprosto promašen”. Dodao je i kako to “u najmanju ruku pokazuje duboko nerazumijevanje svih poduzetnika”.

Poticanje korupcije

U HUP-u objašnjavaju također da su mnogi mali ugostitelji uložili znatna sredstva u ugostiteljske objekte, a sada su zatvoreni odlukama Stožera.

“Vidjeli smo koliko nam je ipak značio turizam i turistička sezona u doba najveće koronakrize, bez koje bismo dočekali još težu jesen nego što se najavljivalo. Stoga u HUP-u pozdravljamo promišljanje o dugoročnijim mjerama, u koje ulaze i razni oblici prekvalifikacija i dodatnog osposobljavanja, ali moramo svi biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo, a to je stanje jedne duboke krize koja će se sve više produbljivati ne omogućimo li poslodavcima održavanje poslovne aktivnosti”, kaže Zorić.

Vuk Vuković iz Udruge Glas poduzetnika, koja okuplja male poduzetnike i obrtnike, stajališta MMF-a ocijenio je razočaravajućima i birokratskima, a njihove preporuke vode u “identičnom smjeru onoga što radi Vlada”.

Dodaje kako oni ne razumiju kontekst te da, recimo, “zelene investicije i građevinski radovi kada ih alocira država, obično završe u tvrtkama uvezenima s državom, što uvijek potiče korupciju”.