‘Gotovo je nevjerojatno da je takva nakaza mogla dobiti pravo na realizaciju, uz toliko izvrsnih arhitekata‘
Tvrtka Arhitektura u bijelom i Ana Lovinčić, arhitektica koja kao autor potpisuje Sljemensku žičaru, ustali su tužbom na Trgovačkom sudu u Zagrebu, kako neslužbeno doznajemo, zbog povrede autorskih prava te traže privremenu mjeru da se radovi obustave i izvedu sukladno projektu. Piše Vanja Nezirović Jutarnji list
U Gradu Zagrebu su nam jučer neslužbeno potvrdili da su tužbu zaprimili te da će sljedeći tjedan poslati odgovor na tužbu, za koju su uvjereni da je potpuno neosnovana.
Na Trgovačkom sudu neslužbeno doznajemo da je postupak počeo, a sudac je stranke uputio u postupak mirenja.
Pokušali smo jučer doći do arhitektice Ane Lovinčić, ali nije se javljala, nego nam je odgovorila porukom:
– Poštovana, nemam nikakvih komentara na tu temu.
Zgražanje stručnjaka
U Gradu Zagrebu tvrde da su prijepori oko arhitektonskog projekta Sljemenske žičare među arhitektima započeli još prije. Jedna druga arhitektica koja je navodno radila u Elektroprojektu je ukazivala na to da konačni projekt previše nalikuje na poslovnu zgradu Deloittea u Oslu. To zaista postane jasno kad pretražite na Googleu spomenutu poslovnu zgradu.
Pokušali smo doći i do te arhitektice, ali dobili smo njezina supruga koji nam je rekao da će joj prenijeti poruku, no do zaključenja ovog broja nije nam se javila.
Uz arhitekticu Anu Lovinčić se u dokumentima kao arhitekt Sljemenske žičare pojavljuje i Marko Krolo.
Uspjeli smo ga dobiti na telefon, ali čim smo mu rekli da zovemo iz Jutarnjeg lista zbog Sljemenske žičare, rekao je da nema vremena, a ni komentara te prekinuo telefonsku vezu.
Tvrtka Ane Lovinčić Arhitektura u bijelom registrirana je 2017. godine, a ona je osnivačica i direktorica. Tvrtka je 2018. prijavila ukupan prihod u visini od 1,2 milijuna kuna, a 2019. godine također 1,2 milijuna kuna. Na poslovnim servisima navodi se da je 2019. godine imala tri zaposlena.
Proteklih su se dana u medijima mogli pročitati članci u kojima se arhitekti često zgražaju nad izgledom same žičare. Snješka Knežević za Jutarnji list je rekla da je “zapanjuje brutalnost i bezobzirnost prema ambijentu, bilo na donjem bilo na gornjem kraju”.
– Uništava se i razara krajolik, i to krajolik zaštićenog parka-šume, brijega koji je toliko važan u kulturnoj povijesti Zagreba, ali i u individualnoj memoriji generacija i generacija Zagrepčana. Predimenzionirani objekt žičare i cijele njegove infrastrukture djeluju na Medvednici kao golema rana. U njezinom pitomom podbrežju golemi donji prijamni objekt s prometnom “petljom” djeluje kao prijeteći objekt, bačen iz svemira.
Gotovo je nevjerojatno da je takva nakaza mogla dobiti pravo na realizaciju, uz toliko izvrsnih i potvrđenih zagrebačkih arhitekata. Čemu uopće služi to nasilje? Bilo bi ispravnije njegovati tradicionalnu kulturu planinarenja, brinuti o šumi koju gadnim sječama unakazuju Hrvatske šume.
Sljeme ima svoju tradiciju, svoju baštinu, svoje spomenike i mitove. Ta žičara je izraz potpunog nerazumijevanja grada, njegove kulture i prirode, izraz megalomanskih vizija neobrazovane, despotske uprave, koja – last but not least, nemilice razbacuje novac grada – smatra povjesničarka umjetnosti Knežević.
Analiza gradnje
Na YouTubeu se ovih dana, naime, pojavio i video nepoznatog autora u trajanju od sedam sati u kojem je prilično detaljno analizirana i snimljena izgradnja žičare koja je dosad stajala gotovo 600 milijuna kuna, uz dodatnih više od 120 milijuna kuna kamata na kredit.
U Gradu Zagrebu neslužbeno tvrde da je video prepun manipulativnih, pa i netočnih podataka. U videu se detaljno analizira kako su troškovi radova narasli za čak 89 milijuna kuna. Video sadrži niz dokumenata, ugovora, troškovnika te detaljno objašnjava poskupljenje. Video je redakciji Jutarnjeg stigao od pošiljatelja pod pseudonimom Dragutin Saili, a koji je bio gradonačelnik Zagreba od 1945. do 1949. godine. Piše Vanja Nezirović Jutarnji list