Agencija je pozitivno ocijenila napore Hrvatske na monetarnom i fiskalnom planu u upravljanju krizom koju je donio koronavirus
Iako nitko ne dvoji da je poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje u ocjenjivanju agencije Moody’s s Ba2 na Ba1 dobra vijest za zemlju, jučerašnje reakcije u javnosti su različite i kreću se od lagane euforije u Vladi do suzdržanosti dijela ekonomista oko daljnjih pozitivnih učinaka poboljšanog kreditnog rejtinga zemlje na njezinu ekonomiju i životni standard građana.
Agencija Moody’s podigla je rejting Hrvatske za jedan stupanj, na ‘Ba1’, ističući pojačane institucionalne kapacitete i politički okvir na ulasku u ključnu fazu pristupa eurozoni i smanjenu izloženost dugu u inozemnoj valuti. Istaknuli su kako je Hrvatska u srpnju, usred poremećaja koje je prouzročio koronavirus, primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, uspješno zaključivši pripremnu fazu za ulazak u eurozonu zahvaljujući opsežnom programu reformi. Piše Jutarnji list
– Ljudi koji nas gledaju strogo i temeljito kažu da smo na dobrom putu – ocijenio je premijer Andrej Plenković.
Prepoznata politika
U ocjeni Moody’sa, naznačio je premijer, prepoznata je politika Vlade u kriznoj situaciji i pravodobnoj reakciji na krizu. – U proljeće, kada je kriza eskalirala i u drugim zemljama, poduzeli smo korake da održimo prihode i radna mjesta.
Pravovremeno smo izašli na domaća tržišta, kvalitetno surađivali s HNB-om, stabilizirali tečaj kune, snažne iskorake na međunarodna tržišta. Takvo upravljanje je pokazalo da je RH u stanju zadržati rejting, ali i dobiti iskorak kod Moody’sa – izjavio je premijer, izrazivši na temelju ocjena agencije Moody’s, ali i druge dvije najvažnije rejting agencije, uvjerenje kako će država ući u eurozonu i 2023. kunu zamijeniti eurom.
Ekonomist Goran Šaravanja suglasan je s najčešćim ocjenama da je Moody’sovo izvješće pozitivna i dobra vijest posebno, dodaje, kada se recentne ocjene rejting-agencija za Hrvatsku usporede s ocjenama koje su one davale Hrvatskoj tijekom prethodne krize 2008. i 2009. – Tijekom prethodne recesije 2008. i 2009. Hrvatskoj su sve agencije snižavale kreditni rejting, a sada se događa suprotno, što znači da se način upravljanja krizom promijenio nabolje, ali i neke okolnosti su drugačije.
U međuvremenu je Hrvatska postala članica Europske unije i NATO-a, a odnedavno je i u tečajnom mehanizmu ERM 2 – rekao nam je Šaravanja. Iz ocjene Moody’sa, dodaje, vidljivo je da agencija pozitivno vrednuje napore koje je Hrvatska učinila na monetarnom i fiskalnom planu kako bi upravljala krizom koju je donio koronavirus i ispunila kriterije za ulazak u eurozonu. – Agencija pozitivnim procjenjuje i izglede Hrvatske da izađe iz recesije, cijeneći, među ostalim, dogovoreni iznos na koji Hrvatska može računati u nastupajućem proračunskom razdoblju EU – napominje Šaravanja.
Tečajna stabilnost
Ulazak u tečajni mehanizam ERM 2 i za Šaravanju je najvažniji čimbenik koji je pridonio rastu našeg kreditnog rejtinga jer je, kaže, za investitore najvažnija tečajna stabilnost. Kako se Hrvatska bude približavala punom članstvu u eurozoni, zaključuje Šaravanja, tako će jačati njezina monetarna stabilnost, a samim time i kreditni rejting. Josip Tica s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta suzdržan je oko pozitivnih učinaka poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje na ukupna gospodarska kretanja u njoj.
– Nije slučajno da se Moody’sova najnovija ocjena temelji na ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam ERM 2 i uopće na uklanjanju valutnog rizika koji donosi eurozona. Ulaskom u eurozonu u istoj valuti ćemo proizvoditi i zaduživati se što je za naše vjerovnike sjajna vijest, ali kakvu će korist od toga imati građani drugo je pitanje – poručio nam je Tica.
Kada se, dodaje Tica, kreditni rejting države stavi u kontekst gospodarskog razvoja i poboljšanja standarda hrvatskih građana, koje svi priželjkuju i koje je nužno, onda se, mora imati na umu da se ocjena o kreditnom rejtingu neke države temelji na njezinu gospodarskom rastu, ako ga ima, deficitu proračuna i visini javnog duga.
Razvoj situacije
– Iz tako posloženih kriterija za ocjenu o kreditnom rejtingu jasno je da će građani benefite poboljšanja rejtinga osjetiti samo ako uz smanjenje proračunskog deficita i javnog duga imamo i izražen gospodarski rast. U našem slučaju, i prije krize koju je izazvao koronavirus nisu postojale stope gospodarskog rasta da bi se podigao životni standard građana i koliko-toliko se približili razinama razvijenih članica Unije, i to je svima jasno – upozorava Tica.
On je, kako kaže, nalaz Moody’sa, u dijelu u kojem se pozitivno ocjenjuju napori Vlade da se očuva gospodarska aktivnost unatoč epidemiji, sklon vidjeti kao poticaj Vladi da i dalje nastoji potaknuti gospodarsku aktivnost u zemlji, a ne je, ističe, susprezati i demotivirati. Tica je suzdržan oko procjena da će naš rejting, kako se zemlja bude približavala eurozoni, samo jačati. – To ćemo tek vidjeti, ne znamo kako će se dalje razvijati situacija s koronavirusom i kakve će poteze vući Vlada – zaključuje on.
Podsjetili iz HGK: Moody’s je najmanje sklon promjeni ocjena
Hrvatska gospodarska komora, pozdravljajući Moody’sovo poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske, podsjeća kako se naša zemlja i dalje nalazi u neinvesticijskom dijelu rejtinga spomenute agencije. U Komori skreću pozornost i na ocjene koje je Hrvatska posljednjih godina dobila od druge dvije najvažnije rejting-agencije, Fitcha i Standard and Poors, konstatirajući kako se rejting države od 2016. dosad kod sve tri agencije poboljšava. – Moody’s se pokazao kao rejting-agencija najmanje sklona promjenama ocjena. Kada se promatra Hrvatska, u dugom razdoblju od 1997. Moody’s je svoju ocjenu do jučer promijenio samo dva puta, dok su Fitch i S&P svoje ocjene mijenjali šest puta – kažu u HGK i zaključili kako je ovo sigurno dobra vijest za Hrvatsku.