Ovakav je iskorak nužan jer u natjecateljskom okruženju svaka zemlja mora pronaći načine za prilagodbu za globalne trendove.
Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Vlade na konferenciji za novinare predstavlja Nacionalnu razvojnu strategiju, piše Jutarnji list
– Uputili smo ovaj dokument uz pismo predsjedniku Milanoviću i podsjetili ga da imenuje svojeg predstavnika u Upravljačko vijeće koje će raditi na analizi prijedloga z poboljšanje ove strategije. U pismu predsjedniku Hrvatskog Sabora Jandrokoviću smo izrazili uvjerenje da će svi zastupnici dati svoj obol u raspravi na sjednici i na odborima. Na dokumentu su radila ministarstva, šira stručna i akademska zajednica, predstavnici niza zainteresiranih dionika. Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće pred nama. RH ima ogroman broj strateških dokumenata. Važno je kada ovu strategiju usvoji Sabor, svi oni trebaju biti usklađeni s ovim okvirnim dokumentom. Mi živimo u razdoblju globalizacije kada su promjene stalne i kada se svi suočavaju s izazovima. Otvaraju se prilike koje svi zajedno trebamo prepoznati. Moramo znati iskoristiti ljudske potencijale koje jamče znanja, vještine i inovacije. Moramo znati stvarati strateške saveze s drugim državama – rekao je premijer pa nastavio:
– Ovakav je iskorak nužan jer u natjecateljskom okruženju svaka zemlja mora pronaći načine za prilagodbu za globalne trendove, uzimajući u obzir vlastite potencijale. Mi smo odlučni sve izazove pretvoriti u prilike, a ranjivosti u prednosti. Strategija prepoznaje 4. industrijsku revoluciju, digitalnu tranziciju, klimatske promjene… Svijet je pogodila pandemija koronavirusa, a Zagreb i okolicu i potres. Ove nepogode su razvojni izazov za RH. Proces obnove Zagreba započeo je i kroz konsenzualno donošenje zakona o obnovi, osnivanje Fonda, ustroj potrebnih tijela, osiguravanje sredstava… Hrvatska je zbog pandemije suočena s najvećim izazovima od Domovinskog rata, a neizvjesno je do kada će ova kriza trajati. Upravo stoga je važnije nego ikada pravodobno i precizno prepoznati nove trendove, osnažiti otpornost države i društva na sve unutarnje i vanjske šokove. Nacionalnom i vanjskom strategijom imat ćemo akt strateškog planiranja, ona definira Hrvatsku 2030. Prijedlog je da hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.
– Tu viziju ćemo ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u 4 razvojna smjera a unutar njih i 13 strateških ciljeva. Prvi je održivo gospodarstvo i društvo, drugi jačanje otpornosti na krize, treći digitalna i zelena tranzicija i četvrti ravnomjerni regionalni razvoj. Oni su postavljeni kao ambiciozni i realni indikatori. Ciljevi strategije su prepoznati hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gosp i druge posljedice, potaknuti što brži gospodarski oporavak, kontinuirano podizati kvalitetu života građana. Očekujemo da kroz idućih 30 dana kroz javno savjetovanje brojni naši sugrađani, dionici, institucije, komore, akademska zajednica, nevladin sektor, mediji, stranke, iskoriste prigodu i svojim idejama i konstruktivnim prijedlozima daju doprinos ovom dokumentu. Očekujem da kada dokument prihvati upravljački odbor, da onda bude predstavljen na Vladi i da prijedlog Nacionalne razvojne strategije Vlada uputi u Hrvatski sabor gdje će dobiti ne samo pozornost, nego da ćemo pri usvajanju nastojati ostvariti širok konsenzus i dobiti što veću potporu, poručio je Plenković.
– Smisao dokumenta je da u iduća 2 mjeseca potaknemo široku raspravu u javnosti, uključujući i oporbene stranke, da daju doprinos o tome kakvu viziju RH vidimo kroz idućih 10 godina. Za provedbu postoji Vlada, resori, proračun, sporazum, plan oporavka i otpornosti, niz akata koji su ispod ovog strateškog akta i zato danas lansiramo širok dokument, pravilno stavljen u globalni trenutak. Nakon rasprave ćemo usvajati sve pojedine mjere, akte koji će omogućiti ostvarenje ciljeva koji su ovdje iskazani, rekao je Plenković.
Na pitanje koliko dokument ima stranica i koliko je razrađen, odgovorila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
– Ovaj dokument od 142 stranice je osnovni krovni strateški dokument. Obuhvaća sve segmente razvoja društva u cjelini. U te 142 stranice obuhvaćeni su svi najvažniji sektori i segmenti razvoja društva. Predviđa 67 sektorskih strategija.
Na pitanje o primjedbama oporbe koja želi konkretnije biti uključena, Plenković odgovara:
– Ja sam jutros uputio pismo predsjedniku Milanoviću da on imenuje svojeg predstavnika. To je prvo. On će moći sugerirati neke ideje, sadržaje… Što se tiče dijaloga sa oporbom, ova je razvojna strategija bila prezentirana u video konferenciji našim gospodarskim i socijalnim partnerima, parlamentarnoj većini, i došli smo u fazu da imamo ovaj dokument. Još prije formiranja ove naše druge vlade, sredinom srpnja, pozvali smo lidere tadašnjih oporbenih grupa na sastanak. Oni su svi to odbili, svi do jednog, nitko nije htio doći. Tada je v.d. SDP-a bio g. Komadina, kojeg inače poštujem. On nije mogao doći, g. Škoro, g. Petrov isto nisu htjeli doći… To je ta oporba koja danas želi biti konkretnije uključena. Isti ljudi koji su to odbili, sada žele sudjelovati. Mi smo apsolutno za. Čim prouče dokument, mogu u javnosti i na bilo koji način sugerirati, mi ćemo sve uzeti u obzir. Ako se netko danas probudio pa misli da je dokument napisan jučer, prekjučer ili preko vikenda, nije. On je rezultat rada velikog broja ljudi… Mi smo otvoreni, ali format nećemo mijenjati jer smo pred kraj procesa. Metodologija ne može biti drugačija jer nema smisla sada, kaže Plenković.
Na pitanje hoće li na kraju ta strategija zaživjeti, odgovorio je:
– Sa strategijom koju će usvojiti Sabor, za provedbu je najodgovornija Vlada pa onda i svi oni koji su na nju naslonjeni.
Kasnimo li s ovakvim dokumentom?
– Ne. Ova strategija se odnosi na desetljeće pred nama i imamo sasvim dovoljno vremena. Ne kasni se s te strane. Ovaj akt je u izradi dulje vremena. Mi smo ga morali prilagoditi nepredviđenim okolnostima 2020. godine. Imali smo i promjenu na čelu Ministarstva, imamo novu Vladu, uzeli smo ne pretjerano dugo vrijeme. Budući da je 100. dan Vlade bio obilježen izvješćem o radu Vlade, sa razumnim vremenskim odmakom od 10-ak dana danas smo odlučili dati adekvatnu pozornost dokumentu koji to zavređuje. Tajming je sasvim primjeren, kaže Plenković.
Na pitanje o uključenosti Martine Dalić u ovaj proces, ministrica Tramišak je rekla:
– Ona je 2017. bila uključena kao ministrica gospodarstva, tada u upravljačkom odboru, to da. Za njezinu kasniju uključenost nemam saznanja, rekla je Tramišak, a nadovezao se Plenković.
– Njen eventualni kasniji angažman je njezin dogovor s uredom Svjetske banke, ne s Vladom. I nema ništa sporno u tome, dodao je Plenković.
– Prvo ćemo izaći iz ove krize, onda se ojačati da budemo otporni na neku novu krizu. Ministar Ćorić će vam to i znanstveno potkrijepiti, poručio je Plenković upitan o projekcijama gospodarskog rasta.
Plenković se osvrnuo i na rok za donošenje strategije u Saboru.
– Mi ćemo vrlo brzo tekst uputiti u Sabor. Ovo nije zakon, ovo je akt i on pita samo jedno čitanje u Saboru. Prema tome, dogovorit ćemo se s predsjednikom Sabora o najprimjerenijem trenutku. Može Sabor zasjedati i malo duže, a dokument je to kojeg mislim da će zastupnici rado pročitati i predlagati dodatne konstruktivne ideje, rekao je Plenković.
Novinari su ga upitali i hoće li se cijepiti protiv koronavirusa kada cjepivo stigne u Hrvatsku.
– Mi ćemo napraviti plan cijepljenja jednom kad jedno od cjepiva bude verificirano, potvrđeno. Onda ćemo u tom programu cijepljenja ići najprije za one kojima je najpotrebnije. Kada se namire svi koji to trebaju prije nas, onda ćemo se cijepiti. Ja nemam nikakve nepovjerljive stavove prema cijepljenju, ni inače ni sada, samo čekamo da se to znanstveno verificira, poručio je Plenković.
Na kraju se osvrnuo i na prepiske s predsjednikom Zoranom Milanovićem o sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.
– Svjedočimo jednom novom sportu koji se zove Twitter pisma. Sve što se napiše, odmah se objavi. Jučer sam to pismo prije vidio u medijima nego na svom stolu. Ja sam premijer više od četiri godine. Imali smo do sada dvije sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost godišnje. Jučer smo gledali je li bilo neke korespodencije oko dogovora takvih sastanaka. Nema tragova. Ne sjećam se primanja ni slanja pisma oko ovog, niti ću i dalje. Rado ću potpisati s predsjednikom poziv drugim članovima jednom kad se dogovorimo o terminu i dnevnom redu. Ne znam koje to Vijeće zasjeda tako da nikad nema kamera. Praksa je da bude malo priopćenje s tih sjednica. Ovakva rasprava o međusobnom dopisivanju o ovoj temi je jedna novost. Korespondenciju na ovu temu će voditi g. Frka Petešić temeljem ovlasti koje od mene ima, gospodinu Miljeniću. Slat će sugestije o dnevnom redu, vremenu održavanja i teminu. Prije mjesec, mjesec i pol je bilo u jeku da je čak kad smo rekli da treba sjsti oko veleposlanika, on sam kazao da to trebaju rješavati Frka Petešić i Orsat Miljenić. Valjda onda mogu dogovoriti i teme sastanka i termin.
Na pitanje o tome kako se dogovarao s bivšom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, Plenković kaže.
– Nema ovdje nikoga tko osporava održavanje sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Mi se želimo naći, ne trebamo dopise sa pečatom da bismo se mi našli. Ovdje je g. Frka Petešić. U ono doba je posao g. Miljenića radila Anamarija Kirinić. Onda su g. Frka Petešić i neki drugi moji savjetnici razgovarali s njom, uključili su i predstavnicu Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i dogovorili bi termin, teme i dnevni red. Nije bilo tematskih telefonskih razgovora između mene i predsjednice, ali nikad ništa nije bilo sporno. Sada imamo jedan performans, ničim izazvan, na tehničkom pitanju. Ako to nekome nije jasno, meni je jasno, zaključio je Plenković.