Nakon trogodišnje obnove nedavno otvoreni simbol herojskog Vukovara postao je predmet polemika
Pune tri i pol godine trajala je njegova obnova, a onda je već u prvim danima nakon otvorenja Vukovarski vodotoranj postao predmet polemika. Krenulo je s prepucavanjem na relaciji Domovinski pokret – HRT – Grad Vukovar, a vezano uz činjenicu da nacionalna kuća nije izravno prenosila program otvorenja. Piše Jutarnji list
Nastavilo se raspravom u javnosti o cijeni ulaznica za posjet tom simbolu obrane Vukovara i Hrvatske u čiju je obnovu do sada utrošeno gotovo 40 milijuna kuna, od kojih je Vlada donirala 18,5 milijuna, a ostatak brojne fizičke (7000 građana) i pravne osobe, s tim da konačni račun još nije podvučen. Puno je građana, naime, komentiralo da su cijene ulaznica preskupe, posebno za domaće ljude – Vukovarce, Slavonce, Srijemce…
Tako je i nagrađivana hrvatska književnica, Vukovarka Julijana Adamović na svom Facebook profilu napisala: ”Znači, novčanim iznosom cijene se mjeri vrijednost simbolike? Krasno. Nadam se da će za plaće 27 ljudi koje je zaposlio (s naglaskom na vodiče kojima poznavanje stranog jezika nije uvjet), doteći dovoljno novca prikupljenih od tih ulaznica, da se potencijalni manjak neće prebijati preko građana Vukovara i da poslije neće biti plača kako ‘država ignorira Vukovar'”.’
Turistički potencijal
SDP-ova oporbena vijećnica Biljana Gaća smatra da “cijene ulaznica ne trebaju biti male jer je to zaista vrlo važan simbol i turistička točka u Vukovaru, ali svakako držim da je ulaznica od 55 kn, odnosno 65 kn, ipak malo izvan prosječnih mogućnosti naših građanki i građana, posebno iz Vukovara i Slavonije, gdje je, nažalost, financijski standard znatno niži od ostatka Hrvatske”.
– Voljela bih čuti hoće li biti kakvih popusta za umirovljenike, studente, osobe slabijeg imovinskog stanja kako se ne bi dogodilo da upravo oni koji žive u Vukovaru nikada ne uspiju vidjeti unutrašnjost Vodotornja i prekrasan pogled na grad – kazala je Gaća.
U Gradu Vukovaru, pak, u cijenama ne vide ništa sporno, a gradonačelnik Ivan Penava, štoviše, ističe da su mogle biti i skuplje, ali drži da je ovime postignuta ravnoteža između značaja i vrijednosti objekta te njegove rentabilnosti.
– Je li nešto preskupo ili jeftino smatram subjektivnom stvari. U ovom slučaju, međutim, najviše mi smeta što kod kritičara osjećam prizvuk podcjenjivanja prema simboličkoj i financijskoj vrijednosti Vodotornja. Dosta mi je toga da bi u Slavoniji sve trebalo biti ili besplatno ili jeftino. To je podcjenjivački. Pa ulaznica u Cinestar je 35 kuna, šetnja po Dubrovačkim zidinama je 200 kuna po osobi, a 65 kuna za Vodotoranj je previše. Nije. Mislim da je trebalo biti i skuplje – rekao je Penava.
– Imat ćemo nekoliko dana u godini u kojima će svim Vukovarcima i hrvatskim braniteljima ulaz biti besplatan. Ne znam što smo više trebali, a dežurne kritičare pitao bih kako bi oni održavali takav objekt, isplaćivali plaće… Vukovarski vodotoranj mora biti samoodrživ i rentabilan.
Grad Vukovar je kao osnivač istoimene tvrtke u temeljni kapital uložio 1,5 milijuna kuna i tim su se novcem pokrivali svi troškovi do otvorenja, a sada kada je otvoren, uprava mora zaraditi novac za plaće i održavanje. U proračunu Grada nije predviđeno njegovo subvencioniranje, a ja sam uvjeren da će on biti samoodrživ jer ima velik turistički potencijal – kazao je Penava.
“Prihod iznad očekivanja”
I direktor tvrtke Vukovarski vodotoranj Darijan Zeko smatra da su pri određivanju cijena ulaznica, vodeći računa o pravilima tržišne ekonomije, pronašli dobar omjer kako se ne bi “obezvrijedila simbolika kojom Vodotoranj zrači”. Navodi i da “veliki interes u danima koji su uslijedili nakon svečanog otvorenja opravdava ulaznicu kao takvu”. Međutim, na pitanje koliki su prihod ostvarili u prvih nekoliko dana rada nismo dobili konkretan odgovor.
Direktor je tek odgovorio da je “prihod iznad očekivanja”. Cijene su, inače, podijeljene u dvije skupine. Za uspon panoramskim dizalom su skuplje, a za hodanje stubama jeftinije. Odrasli plaćaju 65 kuna za dizalo, odnosno 55 kuna za stube, djeca od 6-15 godina 45/35 kuna, a obiteljska ulaznica 2+2 je 185/155 kuna… Za djecu do pet godina ulaz je besplatan, kao i za 100-postotne HRVI te civilne invalide i jednu osobu u njihovoj pratnji. Organizirane grupe također imaju popuste. Na Dan grada Vukovara ulaz će Vukovarcima biti slobodan, kao i braniteljima na dan 5. kolovoza, odnosno na dan osnutka 204. vukovarske brigade.
Tako je Vukovarski vodotoranj postao tek druga memorijalna lokacija u Gradu heroju u kojoj se posjetiteljima naplaćuje ulaz. Do sada se ulaz plaćao jedino za Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991., i to simboličnih 15 kuna za odrasle, odnosno 7 kuna za učenike, studente i umirovljenike. U Memorijalni centar Domovinskog rata, Spomen-dom Ovčara…, a koji su pod ingerencijom države, ulaz je besplatan.VODIČI NE MORAJU ZNATI NITI JEDAN STRANI JEZIK
Puno je polemika izazvao i način prijema zaposlenika. Tako, primjerice, za voditelja financija i računovodstva nije bilo potrebno radno iskustvo, a za vodiče se kao uvjet nije tražilo znanje nijednog stranog jezika, što je u današnje vrijeme nevjerojatno. Gaća je nedavno zbog toga izrazila nezadovoljstvo i drži da je time “bačena osnovana sumnja na poslovanje tvrtke”. I sam Penava je ostao zatečen takvim uvjetima.
– Zadatak direktora tvrtke je da Vodotoranj ima top-kvalitetu i tu ne smije biti prostora za manipulacije. Neprihvatljivo mi je da netko vodi grupe i da ne barata s nekoliko stranih jezika. U detalje odabira neću ići, ne sumnjam u odabir povjerenstva i ljude koji su izabrani, o tome će govoriti kritike posjetitelja, subjektivan dojam, rezultati rada… – rekao je Penava.
Zeko nam je, pak, rekao da su odabrali najbolje kandidate te da su u konačnici zaposlili i “dvije osobe koje imaju dodatna znanja poput znanja stranog jezika”. Inače, u tvrtki Vukovarski vodotoranj trenutno je zaposleno 17 osoba – tri vodiča i organizatora posjeta i obilaska, tri prodavača, pet čistačica i petero ljudi u upravi, odnosno 4 voditelja i direktor.
Tvrtka Vukovarski vodotoranj je, inače, u devet mjeseci rada 2019. ostvarila gubitak u iznosu od 321.430,00 kuna, od čega je za plaće zaposlenika izdvojeno 196.853,00 kune. Gubitak će imati i u ovoj godini, a s obzirom na to da su prihode počeli ostvarivati tek s 31. listopadom 2020., no i u tvrtki koja upravlja ovim zaštićenim kulturnim dobrom i u Gradu su uvjereni da će sve to nadoknaditi već sljedeće godine. Piše Jutarnji