Može li se rebalansom proračuna zaustaviti nagomilano nezadovoljstvo u zdravstvenom sustavu? Je li projekcija proračuna za sljedeću godinu previše konzervativna? Kako će završiti pregovori sa sindikatima javnih službi i državnih službenika? Što odgovoriti Hrvatskoj udruzi poslodavaca na tvrdnju da nije vrijeme za povećanje minimalne plaće? Koje bi bile financijske posljedice novog lockdowna?
Gost emisije “Intervju tjedna” Hrvatskoga radija bio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Na početku emisije o situaciji u zdravstvenom sustavu.
– Za taj sustav smatram da je kvalitetan i dobar, mislim da je i prije Covida bilo vidljivo koliko primjerice vrijede naše medicinske sestre i liječnici, koji su bili traženi vani, dio njih je i otišao. Ipak, cijeli taj sustav financijski nije na održivim nogama. Nije tu samo pitanje veledrogerija, mi se bavimo sa starim dugovima, a novi nastaju. Mjesečno otprilike 220 milijuna kuna.
Ističe da je potrebna temeljita javna rasprava o cijelom zdravstvenom sustavu gdje će građani čuti što se može napraviti. Dodaje da treba vidjeti kako ojačati i osnažiti sustav.
– Nije ovo prvi puta da se na ovaj ili onaj način sanira zdravstvo.
Na upit hoće li zdravstvo financijski puknuti, Marić odgovara “da se ne bismo smjeli dovesti niti blizu takve financijske situacije”.
– Bez obzira na visoke iznose i obveze. Kamo sreće da su samo veledrogerije i stari dugovi problem. Imamo maksimalnu predanost da dugove moramo riješiti. Država obveze mora plaćati. Ključ rješenja se krije u prevenciji da ne dolazi do novih dugova, dodaje ministar financija.
Također, ministar Marić ističe da prihodna strana treba dati svoj doprinos.
– Podigli smo doprinos za zdravstvo, ali smo ukupni doprinos na plaću smanjili, sve je išlo na teret centralnog proračuna. Išli smo na to da to građani ne osjete. Prihodna strana nije evidentno jedino rješenje. Ključ se krije na troškovnoj strani, tu je i pitanje lijekova, veledrogerija. Kada je premijer bio Milanović imali ste situacije, vidio sam podatke, da je primjerice čišćenje dva, tri puta skuplje nego što je uobičajeno. Otvorila se tada i tema outsourcinga. To je isto dio ukupne problematike, pojašnjava Marić.
Što se tiče plaća, minimalna plaća za 2021. godinu planirana je u iznosu 3.400 kuna. Ipak, Hrvatska udruga poslodavaca rekla je da nije vrijeme za povećanje.
– Uvijek imate isto, sindikati će pozdraviti, a poslodavci dijelom negodovati, aludirajući na tekstil, kožu, gdje su plaće niske. Sve brojke s kojima izlazimo već godinama jesu plod analiza i razmišljanja. Javlja HRT