Radnička fronta nedavno je pisala o javnim bilježnicima. Plastično su odlučili objasniti njihov posao: “To je ono kad morate nešto potvrditi pa čekate da vam udare pečat, a da ni ne pogledaju što pečatiraju. Ako imate sreće, platite to nekih 50-ak kuna za nešto manje, ali za veće stvari, poput dokumenata prilikom kupnje stana, na to zna otići i po 5000 kn”.
Odlučili su pritom podsjetiti kako se to radilo prije 1990. godine.
Biznis mlaćenja prazne slame
“Znate li kako se to radilo prije 1990? Tako da je na svakoj općini na jednom šalteru bila teta/čovo koji je udarao pečat – besplatno (ili tek uz sitnu naknadu za taksene marke).
I što se onda dogodilo? Lopovi su odlučili zaraditi na zraku i javnim bilježnicima, izmišljenim i nepotrebnim poslom, je postala ekipa povezana s HDZ-ovim lopinama.
Tako oni i danas ubiru silne pare iako ne obavljaju nikakav smislen posao, niti sami išta rade (imaju radnike koji za njih rade – često i na crno).
Rješenje? Ukinuti taj bespotreban biznis mlaćenja prazne slame i lopovima koji su se tako obogatili istražiti kako su do tih dealova došli, a novac koji su na taj sramotan način “zaradili” konfiscirati”, poručili su iz Radničke fronte.
Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdana Rauš-Klier, potom je poslala otvoreno pismo profesorici Katarini Peović iz Radničke fronte, za koju se nadaju da će kao članica akademske zajednice, koja teži istini i korektnosti u komunikaciji, dobronamjerno razumjeti motive i sadržaj ovog pisma.
Latinski notarijat postoji u 22 članice EU-a
“Naime, na Facebook stranici Radničke fronte je objavljen tekst „DA besplatna ovjera ugovora NE preskupi javni bilježnici“. Navedeni tekst sadrži niz netočnih podataka, a napisan je na način koji je uvredljiv za javnobilježničku službu i sve javne bilježnike.
Javnobilježnička služba u obliku latinskog notarijata kakav je u RH, postoji i u 22 države članice EU, te predstavlja dio pravosuđa, i to preventivnog pravosuđa. Postoji iz razloga što ostvaruje društveno koristan cilj da se pravnom prevencijom poveća pravna sigurnost, te umanji broj budućih sporova.
Uz to je javni bilježnik i povjerenik suda u ostavinskim postupcima i na oba se ta načina umanjuje opterećenje sudova koji se bave spornim, odnosno parničnim postupcima.
U EU djeluje 40.000 javnih bilježnika, sa preko 200.000 zaposlenika i njihov doprinos ekonomijama u državama članicama je mjerljiv i ekonometrijski. Krovna organizacija u EU je CNUE (Vijeće notarijata EU).
Jedno od zajamčenih ljudskih prava je i pristup učinkovitom pravosuđu i tu javni bilježnici imaju važnu i odgovornu ulogu. U vrijeme primjene propisa EU kao i nacionalnih propisa, kada je mnogo prekograničnih poslova, ostavina i bračnih predmeta (u EU npr. 15% parova ima neki od elementata inozemnosti), dodatna uloga javnih bilježnika je na olakšavanju provedbe tih postupaka.
“Ukinuo nas samo režim tzv. NDH”
Javnobilježnička služba u obliku latinskog notarijata je na području današnje RH postojala od ranog srednjeg vijeka, a ukinuta je u vrijeme režima takozvane Nezavisne države Hrvatske. Do ponovne uspostave latinskog notarijata 1995. g. u RH nije postojala janvobilježnička funkcija, a državni činovnici su samo ovjeravali potpise i preslike.
U pravilu je i u drugim europskim državama u vrijeme totalitarnih režima, a osobito u vrijeme nacizma bio velik pritisak na javnobilježničku službu, jer režimu nije odgovaralo da postoji javna služba kojoj se mogu obratiti svi građani, bez obzira na njihov vjerski, građanski, rasni ili drugi status.
Naravno da svaka služba ima prostora za poboljšanja i na tome sustavno radimo kroz Komoru i kroz rad svakog javnog bilježnika. U sklopu digitalizacije pravosuđa u EU i RH nastoji se javnobilježničku službu i uporabom IT-a učiniti dostupnijom građanima, a pri tome sačuvati i savjetodavnu ulogu javnih bilježnika kao u sastavu javnih isprava.
Nova funkcija javnobilježničke službe je i poduzimanje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, kao i u ostalim državama EU.
Budući da Etički kodeks Vaše stranke propisuje kako „Međusobni odnosi članova/ica, odnosno svi oblici komunikacije moraju se temeljiti na uzajamnom poštovanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju te su članovi/ce dužni/e izbjegavati svako neprimjereno ponašanje.“ uvjerena sam da će informacije koje sam Vam iznijela doprinijeti da se ni prema javnim bilježnicima ali niti prema bilo kojoj drugoj skupini u buduće ne iznose neistine i uvrede, pogotovo u javnom prostoru kakav su društvene mreže.
No, sekundarno je to što je tekst uvredljiv. Primarno je to što dezinformira javnost navođenjem neistina, a vjerujem da niti jedno od toga nije mogla biti namjera autora teksta niti stranke koja je tekst objavila”, piše Zvijezdana Rauš-Klier.