Vinka Ilak, savjetnica Uprave u FINA-i, gostovala je u N1 Studiju uživo gdje je govorila o ovrhama. Otkrila je i tko najviše duguje i kome, te dodala da najveći broj građana ima mali iznos duga.
“FINA je nastavila s provedbom ovrhe. Prvo su započete provedbe ovrhe po onim predmetima s kojima se zastalo 18. travnja., obrada je još uvijek u tijeku, sve se odvija u kontroliranim uvjetima. Pokazalo se da građani imaju dosta novaca na računu te se nadamo da neće doći do porasta broja blokiranih”, kazala je Ilak i dodala:
“FINA nema uvid u stanje na računu nego vidimo koliko su imali novaca kada banka dojavi da je prenijela određeni iznos novca koji je naloženo da prenese radi namirenja duga. Nakon što budemo imali izvješća do kraja tjedna, imat ćemo i pokazatelje koliko je ukupno naplaćeno. Taj iznos koji je povećan i povećana razina naplata koje imamo ovih dana prvenstveno je rezultat toga što šest mjeseci nije bilo naplate. Bilo je logično za očekivati da će ovo biti rekordni brojevi i naloga za naplatu i preneseni iznosi.”
Ilak je pojasnila i kako je moratorij pomogao dužnicima u proteklih šest mjeseci.
“Pomoglo je dužnicima na dva načina. Kao prvo, sve ovrhe koje su sada trenutno kod javnih bilježnika nisu došle u FINA-u i neće ni doći do kraja godine. Dolazit će u tri navrata što će zasigurno olakšati dužnicima. Za vrijeme zastoja nije tekla ni zatezna kamata što znači da samo onaj dug s kojim se zastalo i kod bilježnika i sve ovrhe koje su na FINA-i nije narastao niti lipe.”
Osvrnula se i na položaj vjerovnika koji zbog moratorija nisu mogli naplatiti potraživanja.
“Neki vjerovnici nisu mogli namiriti svoje potraživanje. Moguće da su neki zbog toga i sami postali dužnici”, istaknula je Ilak.
Ilak ističe da bi najbolje bilo da se dužnici i vjerovnici mogu zajednički dogovoriti oko naplate potraživanja kako do ovrha ne bi došlo.
“Moratorij je bio opravdan u ovim okolnostima, ali je prouzrokovao nagomilavanje ovrha. Radi se samo o odgodi nečega što neminovno dolazi. Bolje bi bilo poticati na dobrovoljno ispunjenje duga, poticati i vjerovnike i dužnike da se aktivnije probaju dogovoriti da do ovrhe uopće ne dođe.”
Tko najviše duguje?
Osvrnula se i na to tko kome najviše duguje.
“Prema iznosu duga, najviše se duguje prema bankama, to je oko tri posto. Kada gledamo kome se duguje, tada se najčešće duguje teleoperaterima, ali ukupan dug prema njima nije značajan i iznosi ispod pet posto. Kada gledamo strukturu duga, najveća grupa građana, njih 109 000 građana duguje svaki pojedinačno ispod 10 000 kuna. Od tih 109 000 građana ukupno duguje 396 milijuna, manje od pet posto ukupnog duga. S druge strane spektra imamo najmanji broj građana, oko 1500 koji ukupno duguje 40 posto ukupnog duga. Imamo puno građana s malim iznosom duga i malo građana s velikim iznosom duga”, pojasnila je Ilak te dodala:
Pojasnila je i koliko iznose naknade FINA-e u ovim postupcima.
“Ako je dug do 200 kuna, naknada je 50 kuna. Ako je dug između 200 i 1000 kuna, naknada je 70 kuna, ako je između 1000 i 5000 kuna, naknada je 150 kuna. Kod naknade koju naplaćuje FINA, dio naknade odlazi bankama, i naknada FINA-a je jednokratna i ne može rasti”, kazala je i dodala da male naknade ne pokriju ni sve nužne troškove.
Ilak se osvrnula i na posrednike u postupcima te dodala da bi digitalizacija bila dobar korak.
“Dakako da treba razmisliti o optimizaciji cijelog procesa. Treba vidjeti koje su radnje u postupku nužne i koje doprinose ostvarenju prava te razmotriti može li se to napraviti ekonomičnije. Mi smo zainteresirani za digitalizaciju ovrha koje su kod javnih bilježnika”, rekla je i pojasnila da bi tada bili manji troškovi.
Na pitanje je li pravedno da se najprije namiruju kamate pa tek onda glavnica, Ilak navodi kako joj se čini da je to neka “fama koja je ostala od ranijih godina”.
“Sada trenutno zatezna kamata iznosi 5,98 posto godišnje”.
Ovršni postupci odvijat će se u tri vala, a Ilak smatra kako to daje mogućnost vjerovnicima i dužnicima za dogovor.
“To će sigurno olakšati proces jer neće sve u FINA-u doći odjednom tako da će se taj broj ovrha razliti kroz naredna razdoblja. Možda je i najvažnije to što ostaje prostor dužniku i vjerovniku da se dogovore oko naplate kako bi izbjegli provedbu ovrhe.”
Dodala je i da se dužnici mogu informirati putem e-Građana pri čemu mogu vidjeti cijelu specifikaciju naplata.
“Informiranje i praćenje vlastitog duga je prvi korak ka rješenju problema”, zaključila je Ilak.