Klinička psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Marija Crnković bila je gošća N1 Studija uživo.
Crnković je kazala kako se kao društvo trebamo zabrinuti.
“Mladi su nam sve psihički izmoreniji i iscrpljeniji. Mi to vidimo u svakodnevnom kliničkom radu. Danas su djeca puno više depresivna, anksiozna i puno se teže nose sa svakodnevnim stresom. Imaju puno manje podrške od svoje najbliže okoline. Sve više kao društvo idemo prema onom dijelu individualizma, a to nije dobro”, napominje Crnković.
Objašnjava kako se u svakodnevnom radu s roditeljima često nađe u teškim situacijama gdje s njima ne može pronaći rješenje.
“Samo kao primjer: dijete treba pomoć u učenju jer ima poteškoća sa zadržavanjem pažnje, ali meni mama kaže ‘kako da ja to napravim kad radim u trgovačkom centru gdje imam smjene, ne mogu si priuštiti da uzmem nekoga tko će provoditi vrijeme s njime”. I takvih slučajeva je puno. Tek kad dođe do toga da dijete počne eksperimentirati s drogama i ne može se više nositi s tugom, u tim slučajevima traže pomoć”, rekla je Crnković.
Naglašava kako je odgoj temelj djece. “Obitelj iz koje djeca potječu je temelj koji svi mi kasnije nosimo u život”, ističe.
Kako je lockdown utjecao na mentalno zdravlje djece?
Posljedica na mentalno zdravlje djece zbog lockdowna itekako ima i jako su vidljive, kaže Crnković.
“Prema istraživanju 43 posto djece je u periodu samoizolacije imalo izražene simptome anksioznosti, 33 posto depresivnosti. Samoizolacija je trajala tada dva mjeseca, ali ta specifična situacija traje. Psiholozi ne vole taj izraz novo normalno, jer ovo definitivno nije normalna situacija”, rekla je.
Kazala je da je važno da svi kao društvo budemo svjesni rizika i odgovornosti koje nosimo.
“Mentalno zdravlje je nekakav tabu i stavlja se na drugo ili zadnje mjesto na listi prioriteta. Zatvaraju se psihijatrijski odjeli, manjak je stručnjaka mentalnog zdravlja i to sve će utjecati na to da je rizik od ovakvih situacija bude još veći”, napominje Crnković.
Ipak, Crnković kaže kako ne voli biti pesimist i kako u Hrvatskoj ima puno fenomenalnih stručnjaka.
“U ovom dijelu svakodnevnog funkcioniranja, toga je jednostavno premalo. U školama na jednog psihologa bude po 800 djece. To se jednostavno ne može stići. Kolege u ustanovama socijalne skrbi imaju po minutu do dvije za svakog korisnika”, objašnjava.
Osvrnula se i na korištenje društvenih mreža.
“Internet generalno ima jako puno svojih prednosti. Od toga da su nam dostupne sve informacije, lako su dostupne, možemo izreći svoje mišljenje. Međutim, internet je puno teže kontrolirati. Pa ljudi sa svojim lošim namjerama, nalaze internet kao mjesto gdje dijele takve svoje stavove. I na internetu je zabranjen govor mržnje, diskriminacija i ponižavanje”, rekla je Crnković.
Naglasila je i kako se može razumjeti frustracija, nezadovoljstvo i osjećaj nepravde, ali kako agresija, oduzimanje prava i ugrožavanje nekih ljudi nije odgovor na frustraciju i stres.
“Treba staviti obitelj u fokus. Staviti djecu i njihove roditelje u fokus. Djeca se ne mogu razvijati zdravo bez svojih roditelja”, kazala je zaključno.