Nekadašnji splitski gradonačelnik Željko Kerum, odnosno njegova šira obitelj od banaka otkupljuju vlastite dugove, odnosno hipoteke.
Tako postaju vjerovnici i to sve kako bi tijekom ovršnog postupka nad određenom nekretninom Kerum imao pravo prvokupa te iste nekretnine. Odvjetnik Mićo Ljubenko, stručnjak na području trgovačkog i ovršnog zakona, kaže kako ovakvi manevri nisu ništa naročito, no to ne mora značiti da će kupac vlastitih hipoteka, u ovom slučaju Kerum, nešto i zaraditi ako se kasnije odluči dalje prodavati nekretninu.
– Banke imaju slobodu prodati svoj kredit kome god hoće i dobro su ispitale tržište. Kerum sigurno ima dobre informacije, ali ništa ne dobiva jeftino. Može imati zaradu jedino ako njemu netko kasnije plati više od njega. Činjenica jest da se banke ne žele baviti nekretninama, njima to nije prioritetni posao, i one gledaju da prodaju hipoteku. Sve je to normalna pojava. Također, on ne mora plaćati novcem, nego se radi prijeboj iznosa koji je izlicitirao nakon dražbe. Jedino što HNB u ovom procesu zabranjuje jest da ista banka koja prodaje hipoteku financira kupca. Ako to želi neka druga banka, to je dopušteno – objašnjava Ljubenko.
Ukratko, Kerum otkupom vlastitih dugova može spasiti svoje nekretnine, takvi poslovni potezi nisu ništa neuobičajeno, iako je upitno koliko su isplativi.
Pokušalo se dobiti komentar od Željka Keruma na ovu temu, ali to nije tema o kojoj je voljan razgovarati.
– Možete me pitati o politici što god želite, ovo drugo su privatne stvari, a ja ne želim biti ničija dvorska luda – kratko je rekao Kerum.
Proteklih godina, primjerice, tvrtka Pjaca Rosa u vlasništvu bivše Kerumove supruge Ankice otkupila je hipoteku od 72 milijuna kuna od Hrvatske poštanske banke zaustavivši tako ovrhu nas hotelom Central na Narodnom trgu.
Slično je napravila i tvrtka Kruščica u vlasništvu Fani Kerum, koja je od Jadranske banke preuzela 10 milijuna kuna duga, da bi tijekom ovrhe preuzela vilu u Podstrani, a kasnije tu istu vilu prodala.
Pokušali su Kerumovi krajem prošle godine napraviti slično i u Dubrovniku, ali tvrtka Koteks nije na vrijeme zatražila prijeboj, odnosno da se kupovina od 1,39 milijuna kuna prebije s potraživanjem koje su otkupili od Sberbanke u iznosu od 15,2 milijuna kuna. Zato će 1,39 milijuna sad sami morati dati u stečajnu masu tvrtke Zakup.
Odvjetnik Ljubenko kaže i kako danas postoje agencije koje od tvrtki otkupljuju cijele portfelje kredita, odnosno dugova.
– Na agencijama je potom da dugove i naplate. Tako, primjerice, nećete dobiti ovrhu od neke telekomunikacijske tvrtke, ali ćete dobiti ovrhu od agencije koja je otkupila vaš dug. Ta telekomunikacijska tvrtka nešto je uprihodila prodajom dugova, a drugo piše kao gubitak. Taj njihov gubitak je potencijalni dobitak agenciji, samo ga moraju naplatiti. To je isto biznis s određenim rizikom – pojašnjava Ljubenko dodajući kako to tržište otkupa kredita nije regulirano pa dužnici često više ne znaju kome su dužni.
Tržište otkupa dugova je, kaže Ljubenko, “teško” vrtoglavih 37 milijardi kuna, pišu 24sata.