FINANCIJSKI podaci za Finu (Financijsku agenciju) pokazuju kako je u prvih šest mjeseci ove godine ova državna institucija zabilježila minus od 29,8 milijuna kuna, doznaju Index istrage. Riječ je o značajnom padu jer je prošle godine, u istom periodu od pola godine, zabilježen plus od 105 milijuna kuna.
Bruto gubitak od 29,8 milijuna kuna
Fina u svom internom financijskom izvještaju ističe da je manjak prihoda prvenstveno posljedica vladine odluka o obustavi ovrha zbog posljedica epidemije koronavirusa, koja je bila na snazi od 18. travnja ove godine do 19. listopada. Kako smo otkrili, unatoč činjenici da je Fina naplaćivala ovrhe građanima samo prva četiri i pol mjeseca, službeni podaci govore da su u prvih sedam mjeseci ove godine ovrhe pokrivale 20 posto ukupnih prihoda Fine.
Skraćeno rečeno, bez ovrha nad građanima ne bi bilo ni Fine. Barem ne u obliku u kojem ju poznajemo danas. No, krenimo redom.
Fina je u minusu zbog primjene dva zakona
U internom izvještaju Fine stoji da je na kraju prve polovice godine zabilježen bruto gubitak u visini od 29,8 milijuna kuna. Najvećim dijelom, procjenjuju u Fini, to je posljedica smanjenja ostvarenih prihoda u odnosu na plan i na isto izvještajno razdoblje primjenom dva zakona.
Prvi je Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima fizičkih osoba za razdoblje važenja posebnih okolnosti, odnosno odluka vlade da se zbog posljedica epidemije koronavirusa zaustave ovrhe. Drugi je Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu kojim se ukinuo Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.
Usporedba rezultata poslovanja s istim razdobljem prethodne godine pokazuje da je Fina ostvarila prihode manje za 124,1 milijun kuna, dok su troškovi veći za 11,2 milijuna kuna, proizlazi iz tog dokumenta Fine. Isto tako jasno se vidi kako u strukturi ukupno ostvarenih troškova najveći udio čine troškovi osoblja, i to 50 posto.
No, nedostatak ovrha bio je značajan udarac Fini. Vlada je, naime, u travnju ove godine donijela odluku o moratoriju na ovrhe, a sve kako bi blokirani građani lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice nastale zbog epidemije koronavirusa. Vlada je prvo donijela moratorij za novčane ovrhe na tri mjeseca, a onda ga produžila na još tri. Fina je to financijski teško podnijela.
U Fini je zaposleno više od 3000 ljudi
“Prihodi od ovrha čine oko 20 posto prihoda za prvih 7 mjeseci tekuće godine. Iako ovaj postotak varira, možemo navesti da je u istom razdoblju prije 4 godine (2016. godine) također iznosio 20 posto”, kažu nam iz Fine. Iako se Fina poziva na 2016. godinu, a ne, recimo, na prošlu 2019. godinu, valja naglasiti kako je te 2016. godine bilo izmjena u Ovršnom zakonu.
Uz to, Fina već godinama u svojim financijskim izvješćima ne prikazuje prihod Centra za prisilnu naplatu, odnosno od ovrha. U 2014. godini, kada je posljednji put prikazan, iznosio je 145 milijuna kuna. Te godine imala je dobit od 14 milijuna kuna pa je jasno u kojoj mjeri ovrhe čine razliku u dobiti ili gubitku.
Podsjetimo, Fina, koja je preživjela raspad bivše države i promjenu ekonomskog sustava, nasljednica je nekadašnjeg Zavoda za platni promet, a prije toga Službe društvenog knjigovodstva. Zapošljava oko 3000 ljudi i njihova “radna mjesta” jedini su razlog njenog postojanja. Gotovo svi koji su s njima imali posla – od ovršenih građana do poduzetnika – imaju negativna iskustva. Prije točno godinu dana čak 89 posto od preko 18 tisuća ispitanika u Indexovoj anketi izjasnilo se da Financijsku agenciju treba ukinuti. Isto traži i niz poduzetnika.
S druge strane u Fini već godinama tvrde da, iako su u državnom vlasništvu, posluju isključivo na tržišnom principu te su partner državi u području javnih financija. No da im država nije omogućila ovrhe, teško bi opstali.
Od 1. siječnja 2011. godine novim Ovršnim zakonom država je, umjesto bankama, čiji je to bio posao do tada, dala Fini da obavlja ovrhe na novčanim sredstvima tvrtki i građana. Fina tako ovršuje po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, i to bez suglasnosti onoga koga se ovrši. Za takve poslove naplaćuje i naknade.
Rast ovrha otkad ih je preuzela Fina
Krajem 2010., prije nego što je provođenje ovrha preuzela Fina, u blokadi je bilo 25,6 tisuća fizičkih osoba. Već u siječnju 2011., kada su počele Finine blokade, broj građana raste na gotovo 80 tisuća. Tada je njihov dug bio oko 6 milijardi kuna. U ožujku 2012. broj blokiranih raste na 212 tisuća, a dug na 13 milijardi kuna. Taj je broj rastao do iza 2016. godine
Do sada se nije znalo koliko ovrhe građana i naknade za ovrhe sudjeluju u ukupnim prihodima te agencije, no sudeći po financijskom izvještaju, koji nam je Fina i potvrdila, upravo ovrhe rade razliku između državnog gubitaša i agencije koja posluje pozitivno. Podsjetimo kako u posljednjih pet godina i oporbena desnica i ljevica traže novi Ovršni zakon kojim bi se smanjile previsoke odvjetničke i javnobilježničke tarife te posebno troškovi Fine na koje se još obračunava PDV. No, bez ikakvog uspjeha.
Na 200 kuna ovrhe Fina uzme 50 kuna
Primjerice, na ovrhu građana od 200 kuna Finina naknada iznosi visokih 50 kuna, a na ovrhe od 200 do 1000 kuna Fina uzima 70 kuna. Kako se povećava iznos ovrhe, povećava se i naknada. Naravno, tu je i naknada od 20 kuna ako tražite od Fine da vam na papiru da informaciju o tome tko vas je ovršio. Fina naplaćuje i preslike, i promjenu podataka, i preuzimanje podataka, i uvid u podatke. Uostalom, pogledajte cjenik Fine za građane. Valja naglasiti da postoji poseban cjenik za pravne subjekte.
Naglasimo kako je zastoj ovrha bio uveden za ukupno 1.089.620 osnova za plaćanje, koje se tiču 234.587 građana i 10.269 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost – obrtnika.
No sada je pitanje, s obzirom na to da ovrha nije bilo pola godine, može li Fina završiti ovu poslovnu godinu u plusu. U Fini su uvjereni da mogu.
“Fina će ove godine poslovati pozitivno”
“Fina kontinuirano izrađuje projekcije financijskog rezultata tekuće godine, a prema scenariju koji smatramo najizglednijim u ovom trenutku, Fina će i u tekućoj godini poslovati pozitivno. Naravno da taj projicirani rezultat ne može biti usporediv s rezultatom ostvarenim u protekloj godini, a koji predstavlja drugi najbolji financijski rezultat Fine u njenoj povijesti. Ako se naše pretpostavke ipak ne bi ostvarile, Fina bi u svakom slučaju pokrila gubitak tekuće godine isključivo iz vlastitih izvora – općih pričuva formiranih temeljem Zakona o Fini iz pozitivnog poslovanja tijekom prethodne 4 godine”, kažu nam iz Fine.
Finu smo pitali pitali i hoće li minuse pokrivati prodajom imovine i otkazima.
Kako Fina misli povećati prihode?
“Fina kontinuirano promišlja o optimizaciji radne snage, pri čemu naglašavamo važnost održavanja socijalnog dijaloga, kao što je to uostalom bio slučaj i 2018. godine, kada smo zbrinuli oko 350 naših zaposlenika. Kao i svim drugim svojim resursima, Fina kontinuirano upravlja i svojom dugotrajnom imovinom, kupuje i prodaje, ali bez direktne uzročno-posljedične veze s efektima korona-krize, osim možda u dijelu koji se odnosi na poboljšanje uvjeta rada”, stoji u odgovoru Fine iz kojeg se ne može previše saznati o planovima.
Zanimljivo je da u tom financijskom dokumentu stoji i kako Fina u budućnosti misli povećati svoje prihode, i to digitalizacijom. Prioritet je, kažu, “razvoj e-poslovnice kao centralnog mjesta za online pristup i korištenje Fininih usluga i proizvoda”, no na broju dva je “proces provedbe ovrha na novčanim sredstvima”.