eć početkom ove godine u medijima se “sramežljivo” pojavila informacija o tome da MUP planira spojiti specijalnu i interventnu policiju pa je zato i osnovano Povjerenstvo za unapređenje rada i razvoja specijalne i interventne policije.
U posjedu smo dijelova analize koje je napravilo Povjerenstvo, odnosno radna skupina pod vodstvom Alena Klabota, zapovjednika Zapovjedništva specijalne policije.
U njoj se posebno naglašava da treba preustrojiti i ojačati ATJ Lučko za “posebne zadaće i situacije najvišeg rizika na državnoj razini uz spajanje Zrakoplovne jedinice i Ronilačkog centra u sustav ATJ-a te izdvajanje te jedinice direktno pod ingerenciju Glavnog ravnatelja policije”. Piše Slobodna Dalmacija
Spomenimo i da je Klabot bio dugo godina baš zapovjednik ATJ-a Lučko i da je prije dvije godine od ministra Davora Božinovića, na proslavi 28. obljetnice osnutka postrojbe, na dar dobio pištolj.
SPAJANJE S ‘ALFAMA’
Preustroj specijalne policije rađen je i 2008. godine, kada su spojene specijalna jedinica “Alfe” i ATJ Lučko, a osnovni razlog spajanja bio je to što je u njima bilo malo djelatnika pa se nije moglo djelovati 24 sata na operativnoj razini, a niti provoditi kvalitetnu obuku.
Spajanjem dviju jedinica koje su imale svaka po 60 ljudi nastala je postrojba s 113 ljudi koja, po mišljenju Klabota, i dalje nije optimalna, no bolja je od onoga što je bilo.
Budući da takav preustroj nije napravljen u drugim jedinicama specijalne policije u Rijeci, Splitu i Osijeku, Povjerenstvo smatra da je to ključni problem zbog kojeg se i one trebaju preustrojiti, na način da se po pojedinim upravama pripadnici interventne i specijalne policije spoje u jednu postrojbu.
Napravljena analiza pokazuje i da “statistički nema puno situacija visokog rizika te je praksa dovela do ustrojavanja EPZ-a (ekipe za posebne zadaće) unutar interventnih jedinica koje su preuzele ulogu specijalne policije, koja je time izgubila svoju svrhu”.
Navodi se i da su nedostaci u ove tri gore navedene postrojbe i to što je odnos rukovoditelja i djelatnika 34 naprama 66 posto te da je neuređen sustav praćenja i fluktuacije kadrova.
Ističe se i da SJP Rijeka, Osijek i Split zajedno imaju ukupno 58 djelatnika te da se s tim brojem ljudi ne može operativno djelovati 24 sata, posebice kad se uzmu u obzir godišnji odmori, bolovanja i sl., zbog čega broj ljudi u operativi drastično pada.
Predlaže se da se sve postrojbe specijalne i interventne policije spoje u jedinstveno zajedničko zapovjedništvo te da se jedinice u Splitu, Rijeci i Osijeku integriraju s postojećim interventnim jedinicama u tim upravama.
ŠUTNJA U MUP-U
Naravno, ovakav prijedlog izazvao je nezadovoljstvo u Splitu, Osijeku i Rijeci, a mnogi djelatnici s kojima smo o tome razgovarali proteklih mjeseci smatraju da je ovakav prijedlog preustroja prilika “povlaštenim osobama za ispunjenje osobnih ambicija”.
– Koliko rukovodećih radnih mjesta od najniže do najviše razine ima u ATJ LUČKO i interventnoj jedinici policije Zagreb, a koliko je famoznim tajnim preustrojem predviđeno za možebitne združene snage specijalne i interventne policije i Osijeku, Splitu i Rijeci?
Je li istina da preustroj sa ministrom policije osobno dogovaraju zapovjednik specijalne policije Klabot i zapovjednik ATJ-a Lučko Mate Bilobrk?
Ovim spajanjem Zagreb dobiva dvije vrhunski opremljene jedinice (ATJ i EPZ) dok svi drugi gradovi dobivaju brzopleta rješenja koja se neće moći nositi s izazovima policijskog posla – smatraju naši sugovornici iz specijalne policije, koji se pitaju koliko je “sredstava od fondova EU-a koji su dodijeljeni specijalnoj policiji raspoređeno ATJ-u, a koliko ostalim jedinicama?”.
Pokušali smo na to i na mnoga druga ovdje postavljena pitanja dobiti odgovore od vrha MUP-a i Ravnateljstva policije, no naišli smo na zid šutnje.
– Dok pripadnici drugih jedinica govore o poboljšanju osnovnih uvjeta, jer recimo ekipa u Osijeku je smještena u podrumu, u isto vrijeme pripadnici ATJ-a govore o bazenima, jacuzzijima i slično. Piše Slobodna Dalmacija
Od kada je Klabot postao zapovjednik, djelatnici SJP-a Split, Osijek i Rijeka žive pod stalnim pritiskom ukidanja, tzv. spajanja. U slučaju da se usudimo postaviti ikakvo pitanje, prijeti nam se mijenjanjem radnog vremena, ukidanjem terena i slično.
Evo npr. kad momci iz Splita idu na teren povodom nezakonitih migracija, posuđuju vozila od drugih ustrojstvenih cjelina. Pitamo ministra i ravnatelja policije koliko su upoznati s ljubavnim avanturama djelatnika ATJ-a Lučko?
Npr. zbog čega je u Korenici vlasnik jednog ugostiteljskog objekta počinio obiteljsko nasilje, a da ne govorim da je zbog ljubavnih avantura naših kolega oštećeno više službenih vozila. Pitamo se i zašto je, po prijedlogu nove uredbe, za ATJ Lučko ukinuta ispomoć u osiguranju državne granice? – ogorčeni su naši sugovornici iz drugih jedinica.
PROCURILA TAJNA
– U zaključcima radne skupine sve ono bitno je zanemareno – zadaće, broj pregovaračkih, ronilačkih i drugih intervencija, u čemu su druge postrojbe daleko ispred ATJ-a, a jedino što su izvukli je da nema dovoljno ljudi i da se obuka ne može provoditi kvalitetno.
EPZ je jedino u Zagrebu ustrojen po pravilima struke, a od kada postoje, skoro nitko ne angažira ATJ zbog njihove povezanosti s određenim miljeom, pa bi onda itekako bilo svrsishodno da se te dvije jedinice povežu u jednu.
E da, pitaj ih postoji li Rješenje iz 2019. godine, kojim je Bilobrk imenovan na mjesto zamjenika glavnog zapovjednika Specijalne policije?
Nalazi li se Bilobrk zahvaljujući toj poziciji u sukobu interesa, jer je itekako vidljivo da, od kada je Klabot došao na mjesto zapovjednika, a Bilobrk na mjesto njegovog zamjenika, ATJ Lučko dobiva više opreme nego što im pripada, dok u drugim jedinicama toga itekako nedostaje (npr. zaštitni prsluci).
U ATJ-u Lučko dobili su 20 komada više nego što im je potrebno, noćne uređaje, dronove, međunarodne vježbe s drugim jedinicama na koje se šalju isključivo djelatnici ATJ itd…? – pitaju se naši sugovornici.
Pretpostavlja se da će ovakva pitanja izazvati reakciju nadležnih u MUP-u i Ravnateljstvu policije, pogotovo jer je sve ono što se događa vezano uz specijalnu policiju svojevrsna tajna za širu javnost. Pa tako niti Klabot nije bio sretan kad su početkom godine mediji objavili da radna skupina radi na prijedlogu preustroja.
U jednom od rijetkih javnih istupa, početkom godine, Klabot je novinarima tvrdio da sustav spajanja nosi poboljšanje, bolju funkcionalnost, ali i racionalnost sustava te je dodao kako misli da je uzrok otpora, kao i činjenice da je sve izišlo vani na takav način, “racionalizacija zapovjednog kadra”. Piše Slobodna Dalmacija