Mato Palić, profesor s Pravnog fakulteta u Osijeku, rekao je za N1 kako nije praksa da najviši sudovi u državi dozvoljavaju prisustvo medijima, ne samo u Europi već i šire. “Provođenje javne rasprave se na Ustavnom sudu događa rijetko”, rekao je, dodavši da je javna rasprava o ustavnosti mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite malo vjerojatna.
Kaže kako je malo vjerojatno da mediji budu prisutni prilikom rasprave, kao i kod donošenja odluke.
Potom je pojasnio da se javnost rada Ustavnog suda ostvaruje različitim načinima – to može biti, između ostalog, objava u Narodnim novinama, dostava priopćenja medijima ili održavanje konferencije za medije.
“Nije praksa da najviši sudovi u državi dozvoljavaju prisustvo medijima. Suci koji nisu suglasni sa stajalištem većine sudaca, ako postoji podjela, ti suci kroz institut izdvojenog mišljenja, iznose svoje argumente i stavove, kao i suci koji će biti u većini kada se odluka bude donijela”, rekao je, pojasnivši da svi suci u obrazloženju navode argumente zašto su odlučili to što jesu. “Tada ćemo vidjeti zašto je Ustavni sud odlučio tako kako je odlučio.”
Iznimno se rijetko događa da mediji mogu tonski snimati raspravu sudaca, ne samo u Europi već i šire, kaže Palić.
Predsjednik Milanović je ljetos rekao kako Stožer smatra paraustavnim tijelom. Profesor Palić se ne slaže s takvom konstatacijom – ističe da je Stožer ustrojen temeljem zakona koji je donio Sabor. “Što se konkretno Milanovića tiče, imam dojam da mu nedostaje hrabrosti. Ako smatra da Stožer treba potvrdu Sabora, može se poslužiti ovlašću koju ima, koja mu daje da sam Ustavnom sudu podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti. Ovako je javnim istupima potaknuo prijedloge za ocjenu ustavnosti, ali nije iskoristio svoju mogućnost”, prokomentirao je i dodao:
“Hrvatski sabor ne potvrđuje akte koje donose druga tijela. Situacija da bi Sabor potvrđivao odluke Stožera ili nekog drugog tijela, to nije predviđeno u našem ustavnom poretku.”
U slučaju da Ustavni sud ocijeni da su pojedine odluke bile neustavne oštećeni pred sudom mogu pokrenuti postupak za nadoknadu štete, objašnjava Palić, ali moraju dokazati da su tom odlukom pretrpjeli materijalnu štetu. “Nema logike da bi država prema građanima mogla postupati nezakonito i ne snositi odgovornost”, rekao je.