Bivši zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić obratio se sudu u Den Haagu, drugog dana saslušanja u žalbenom postupku na presudu iz 2007. kojom mu je izrečen doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Mladiću je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u prvom stupnju izrekao doživotnu kaznu za genocid i druge zločine, ali žalbeni proces pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, osnovanom da dovrši slučajeve koji su ostali aktivni nakon zatvaranja sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, tek je počeo.
Tužitelji su u srijedu pozvali žalbeno sudsko vijeće da potvrdi presudu doživotne zatvorske kazne, uključujući genocid, dok njegovi odvjetnici traže oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje.
Mladić (77) je bio vojni zapovjednik snaga bosanskih Srba u ratu u Bosni od 1992. do 1995. Odgovoran je za ubojstva više od 8.000 muslimanskih dječaka i muškaraca u Srebrenici 1995.
“Srebrenica je bila Mladićeva operacija i sudsko vijeće je s pravom zaključilo da je kazneno odgovoran za ove zločine”, rekla je tužiteljica Laurel Baig drugog i posljednjeg dana ročišta u žalbenom postupku koji se vodi pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove u Den Haagu (IRMCT).
Odmahivanje glavom
Mladić je iskazao negodovanje odmahivanjem glavom dok je Baig govorila.
U sudskim postupcima utvrđeno je da je Mladić odgovoran za kampanju “etničkog čišćenja” Bošnjaka i Hrvata te za ubojstva i teror nad civilima u Sarajevu tijekom tri godine i sedam mjeseci opsade tog grada, u planu stvaranja “Velike Srbije” u dijelovima bivše Jugoslavije.
“Sva protuzakonita ubijanja u Srebrenici izvan bojnog polja su kažnjiva, ali ona nisu povezana s Mladićem”, rekao je njegov odvjetnik Branko Lukić tijekom iznošenja obrane u utorak.
Obraćanje Ratka Mladića
Mladić se pri kraju sjednice u srijedu obratio sudu i zatražio 31 minutu obraćanja, umjesto 10 na koje ima pravo. Sud mu to nije odobrio.
“Uz sve brige i nevolje, i u zdravstvenom i u svakom pogledu, imam želju obratiti se, ali da to ne traje 10 minutu već najmanje 31 minutu, jer sam gurnut u rat i imam za svaku godinu od rata nešto za reći. Ne za sebe. Već u ime ljudi, naroda i ogromnog broja mojih patriota, srpskog naroda koji je na vjetrometini, balkonskoj odavno. Preko naših teritorija, sve bune, svi ratovi, s Hitlerom, pa i ovaj globalistički…
Ja bih to usmeno izložio. Ako dozvolite. Dozvolite mi 31 minutu. Govorim sve iz svoje glave. Bio sam meta NATO-a, što sam i dalje. O ovom Tribunalu imam negativno mišljenje. Iako je predsjednik SAD-a naredio da se NATO neće širiti granicama Rusije, ja se pitam tko je lagao. Ona administracija SAD-a ili ona dama koja me je dva dana obasipala vražjim riječima. To nisam ja što ste vi o meni rekli. Dajte mi mogućnost da odgovorim ovoj gospođi koja je pojela ili zmiju ili optužnicu. Ne vrijedi vam da perete to čedo.
U poziciji sam da branim, ne sebe. Cijeli život sam profesionalni vojnik. Često sam radio i u miru i u ratu u skladu sa zakonima svoje države koju je razorio NATO. Je li krivica Ratka Mladića u tome što nije dozvolio ustaškoj nemani da baca srpsku nejač u jame, kao u Jadovnu i Jasenovcu”, rekao je Mladić.
Kazao je da ga je u Srebrenici cijelo vrijeme pratila kamera te da je na njega pokušan atentat.
“Pucano je u mene i promašio me. Nisam dao da se na njega puca jer je na njemu bio prsluk Ujedinjenih nacija”, dometnuo je. “Srebrenica je ključ ovog suđenja. Godine 1993. ustanovljene su zaštićene zone. Ja sam potpisao da se te zone zaštite i da se demilitariziraju. Nisam svetac, ja sam običan čovjek. Mene je sudbina dovela da branim SFRJ koju ste vi razbili uz pomoć Vatikana. Nije počeo rat Ratko Mladić. Nije napravio on plan.
Živ sam i zdrav i živjet ću dok ima našeg naroda i plemena, a ova optužnica je pala u vodu”, rekao je na kraju Mladić.
Nije pokazao kajanje
Rođaci njegovih žrtava strahuju da će ostarjeli general krhkog zdravlja umrijeti prije nego što se suoči s pravdom.
Rođen u Bosni, etničkom loncu koji je nekad bio primjer jugoslavenskog “bratstva i jedinstva”, Mladić (77) bio je nepoznati oficir sve do početka rata na području bivše države.
Godinu kasnije već je imenovan zapovjednikom snaga bosanskih Srba. Vodio je nemilosrdnu kampanju protiv tada mnogo slabijih bošnjačkih i hrvatskih snaga, a Srbi su u jednom trenutku kontrolirali tri četvrtine BiH.
Njegove snage terorizirale su Bošnjake i Hrvate kad god je to bilo moguće. Prvostupanjska presuda Haškog suda detaljno je iznijela zastrašujuće detalje o ubojstvima, premlaćivanjima, silovanjima i drugim zločinima.
Mladić je dio njih osobno naredio ili im svjedočio.
Tijekom suđenja nije pokazao kajanje, već naprotiv. Unatoč tome što je bio vidno slabiji i povremeno nije bio u potpunosti koherentan, nastojao je biti jednako arogantan kao i za rata u BiH od 1992. do 1995.
“Želim da moji neprijatelji, a ima ih mnogo, crknu jer sam ja još uvijek živ”, rekao je Mladić na početku suđenja prije osam godina.
Mladić je za vrijeme rata u BiH uživao u pokazivanju svoje moći pred kamerama, bilo to dizanjem utega ili razmetanjem pred prestravljenim bošnjačkim zatvorenicima, netom prije nego što će ih njegovi vojnici ubiti.
“Dobro veče, ja sam general Mladić”, snimljen je kako govori prestravljenim ženama i djeci koja su sjedila u autobusu i čekala progon iz njihovih domova u Srebrenici u srpnju 1995.
Čak i dok im se obraćao, njegovi vojnici izdvajali su muškarce i pripremali ih za pogubljenje. Najmlađi ubijeni imao je 14 godina.
Američki diplomat Christopher Hill opisao je Mladića brutalnim, arogantnim i taštim. Prepričao je kako je, tijekom pregovora koje je sazvao 1995., bivši general zaklao svinju da bi pokazao svoju brutalnost.
Krajem rata, kada je već bio pod optužbom Haškog tribunala, ali i pod zaštitom Slobodana Miloševića u Beogradu, nije se promijenio. Bilo je izvještaja o njegovu sukobu s naoružanim britanskim komandosima dok je skijao s tjelohraniteljima blizu Sarajeva te o odlascima na nogometne utakmice u Beogradu.
Nakon Miloševića pada 2000. godine i rastućeg pritiska Zapada da Srbija preda optuženike ICTY-u, uključujući Mladića, povukao se iz javnosti.
Uhićen je 26. svibnja 2011. u kući svojih rođaka u Lazarevu na sjeveru Srbije. Uhićenje, izručenje i početak suđenja godinu dana kasnije izazvali su veliku pozornost u Srbiji i regiji.
Unatoč detaljnim i dobro dokumentiranim optužbama koje su se svaki dan vidjele na programima koji su pratili suđenje, Mladić je zadržao status branitelja srpske nacije, uloge koju su mu tijekom jugoslavenskih ratova dodijelili mediji skloni Miloševiću.
Nema pravomoćne presude prije 2021. godine
Haški sud osudio je Mladića na doživotni zatvor 22. studenoga 2017. za genocid u Srebrenici i druge zločine. Njegova obrana, ali i tužitelji žalili su se na presudu, potonji jer je Mladić oslobođen nekih optužbi.
Žalbeni proces koji sada vodi Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove odgođen je već tri puta od 22. ožujka te je napokon počeo jučer. Donosi Dnevnik.hr
Pravomoćna presuda ne očekuje se prije 2021. godine.