Sindikati su zatražili da se razgovara i o plaćanju režijskih troškova radnicima koji rade od kuće. U Švicarskoj je sud presudio u korist radnika koji je tražio da tvrtka u kojoj radi sudjeluje u plaćanju njegovih režijskih troškova
Izmakne li vam se sjedalica dok ustajete od radnog stola po neki dokument i pri tome padnete i ozlijedite ruku, tu će vam ozljedu njemačko osiguranje priznati kao ozljedu na radu te će pokriti sve troškove liječenja i bolovanja. Padnete li, međutim, u vlastitoj kupaonici, pa makar i za radnog vremena, ili u kuhinji, ta se ozljeda ne smatra ozljedom na radu! Jednako tako osiguranje neće pokriti troškove ni ako tijekom radnog vremena skoknete u dućan i na putu se ozlijedite.
Tko plaća ozljedu na radu?
Pozorno se češljaju i odredbe o radnom vremenu, te ćete morati naći dobrog odvjetnika da dokažete da su ozljedi koja se dogodila izvan radnog vremena kumovali umor i prekovremeni rad, a ne nemar. Neke su to od nelogičnosti koje prate rad od kuće, a mnoge će ih države tek narednih mjeseci i godina pokušati raspetljati. Austrija je, primjerice, već tijekom karantene pokrenula hitnu izmjenu zakona kako bi i kućne ozljede uvrstila u ozljede na radu, no i nakon toga otvorilo se niz pitanja. Poput primjerice onoga je li čovjeku čije je redovno radno vrijeme od 9 do 17 pad u kupaonici u šest ujutro ozljeda na radu, pogotovo ako je do kasno u noć odgovarao na mailove te se ujutro umoran probudio. Osim u Nizozemskoj, koja je svjetski pionir kad je riječ o radu od kuće (više od 40 posto zaposlenih radilo je od kuće i prije korone) u drugim državama rad od kuće, rad na izdvojenom mjestu, teleworking… nije detaljnije propisan te su se problemi i nedoumice koje su pratile takav rad tijekom karantene rješavali u hodu.
Propisi su takvi da u većini europskih država radnici ne mogu zahtijevati da rade od kuće niti ih poslodavci smiju na to natjerati ako ne žele vlastiti dom pretvoriti u ured. Pandemija je, dakako, izvanredna okolnost pa je takav rad organiziran gdje god je to moguće, uz puno otvorenih pitanja koja se pojavljuju i u Hrvatskoj. Radnici koji rade od kuće mogu, ali i ne moraju dobiti dodatak ugovora o radu ili novi ugovor, dogovor o takvom radu može biti pisani dokument, ali jednako tako može se postići i usmeno. Poslodavac je, prema propisima o zaštiti na radu, dužan radniku koji radi od kuće osigurati sredstva za rad, primjerice ergonomske sjedalice, računalo, internetsku vezu ako ona ne postoji, no malogdje se kontrolira gdje i kako ljudi rade. Isto tako, sindikati su zatražili da se razgovara i o plaćanju režijskih troškova. U uređenim državama sudovi su brzo dali odgovor i na tu dilemu te je u drugoj polovici svibnja sud u Švicarskoj presudio u korist radnika koji je tražio da tvrtka u kojoj radi sudjeluje u plaćanju njegovih režijskih troškova sa 150 švicarskih franaka mjesečno, i to retroaktivno! Hrvatskim bi sudovima do takve presude trebalo nekoliko godina!
Razgovori sa sindikatima Ministarstvo rada najavilo je da će potkraj kolovoza regulacija rada od kuće doći na dnevni red i u Hrvatskoj te će zajedno sa socijalnim partnerima osnovati radnu grupu koja će se pokušati dogovoriti o tome hoće li se rad od kuće staviti u neke okvire promjenom Zakona o radu ili će se uvjeti propisati Vladinim uredbama, odnosno kolektivnim ugovorima. Sindikatima je draža ova druga mogućnost, dok poslodavci navijaju za promjenu zakona, jer bi u tom slučaju izbjegli bipartitne razgovore sa sindikatima. Jedna od tema za raspravu bit će i moguće porezne olakšice za ljude koji rade od kuće. Ljudima kojima je rad od kuće trajno rješenje, poput samostalnih profesija, sva ulaganja vezana uz posao, uključujući i troškove, u većini zemalja priznata su kao porezne olakšice, dok ostali, primjerice u Njemačkoj, mogu prijaviti do 1250 eura godišnje za nabavu opreme, no ta svota nije unaprijed priznati trošak, nego se svako ulaganje vezano uz rad od kuće mora dokazati. Pitanje je i što s naknadom za prijevoz, koja je kod nas porezno priznati trošak. Sindikati kažu da su neke tvrtke obustavile isplatu naknade za prijevoz onima koji rade od kuće, no većina to ipak nije učinila. Piše Večernji list