Gošća Dnevnika N1 bila je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Aktualna situacija, mjere za početak školske godine, utrka za cjepivom neke su od tema o kojima je razgovarala s našom reporterkom Mateom Dominiković.
“Nešto veći brojevi su rezultat veće aktivnosti preko ljeta na ovom dijelu Zemljine hemisfere gdje su se svi opustili, putovali, očito je bilo lakše virusu prodrijeti.
To se sve događa na otovrneom, više manje među mlađom populacijom pa za sada, barem u Hrvatskoj, nema težih posljedica, gotovo 90 posto inficiranih nije imalo potrebe za hospitalizacijom, ali to ne znači da se trebamo opustiti i smatrati da je sve riješeno.
Virus ubrzava kada smanjimo mjere opreza. Govorilo se mjesecima o mutacijama, a istraživanje profesora Čičin-Šaina u kojem su sudjelovali i iz Infektivne klinike vidi se da virus ima točkaste mutacije koje mu omogućavaju lakši prijenos s čovjeka na čovjeka”, komenitirala je na početku razgovora za N1 Alemka Markotić,ravnateljica Klinike za infektologiju “Dr. Fran Mihaljević” aktualnu epidemiološku situaciju.
“Nismo u zatvornim prostorima pa doza koju prime je manja što isto može utjecati na kliničku sliku, no treba biti oprezan i ne smije se prenijeti bolest na starije, zdravstveni sustav i u domove za starije, to je ono što cijelo vrijeme pokušavamo obraniti”, podsjetila je.
Bolje sve doraditi da bude jasno
Markotić ne vjeruje da će biti kasno što se tiče preporuka oko škola. “Kasnimo možda s informacijama prema javnosti, ali nekada je bolje doraditi sve da bude jasnije nego istrčavati s nedorađenim informacijama, najbolje je da možemo sve uraditi dva mjeseca prije, ali vidjeli smo da nam covid priređuje iznenađenja i da se situacija mijenja i upute koje sada donesemo morat će se mijenjati i prilagođavati situaciji.”
U ovom trenutku SAD, Kina, Velika Britanija i Njemačka intenzivno rade na pronalasku cjepiva. Dr. Markotić analizirala je do kuda su stigli.
“Prednosti su za sada da sva četiri cjepiva su dosta blizu rezultata treće kliničke studije, neki na samom početku, neki imaju značajan broj ispitanika, sva četiri cjepiva do sada nisu dala ozbiljnije nuspojave i dobre su informacije o učinkovitosti cjepiva, na kraju je bitna cijena i tko može s manjom dozom ponuditi učinkovitost.”
Za rusko cjepivo kaže da se moraju poštovati pravila, ali ne može reći da cjepivo neće biti dobro, no moraju se poštovati sve faze ispitivanja, bilo cjepiva ili lijeka.
Ističe da će politike ovih zemalja pokušati za sebe iskoristiti pronalazak cjepiva, ali što se tiče znanstvenika i farmaceutskih kompanija kaže da je konkurencija velika jer preko 200 kompanija i znanstvenih ustanova želi napraviti cjepivo i to je onda “možda i stvar znanstvenog prestiža da ćeš ti biti prvi koji će moći pomoći ljudima.”
Veći profit ne predviđa, osim u slučaju masovnog cijepljenja ljudi.
Uvijek se kod teme cjepiva svi sjete Imunološkog zavoda i jesmo li i mi mogli sada proizvoditi cjepivo. Markotić kaže da su naši ljudi uključeni u brojne istraživačke i međunarodne i domaće skupine, ali da to možda nije dovoljno percipirano u javnosti. “Mi na neki način sudjelujemo u budućoj proizvodnji cjepiva jer podaci koje smo otkrili doprinose znanstvenim spoznajama.”
Za Imunološki kaže da kao mala država trebamo gledati da nam je Imunološki strateški značajan. Dodaje i da su se problemi slagali 20-30 godina, ali da je dobro što resorno ministarstvo i Vlada promišljaju kako revitalizirati Imunološki za što je potrebno puno ulaganja.
Što s protivnicima cijepljenja?
Markotić je komentirala i ljude koji sumnjaju u učinkovitost cjepiva. Ne misli da je to veliki postotak ljudi u pitanju. “Postoji postotak ljudi koji razmišljaju drugačije, s njimaa treba razgovarati i nerijetko sam razgovarala s njima i kada se pristupa s argumentima i u dobroj vjeri ljudi to prihvaćaju”, kaže Markotić.
Dodaje i kako vidi po podacima da se sve više ljudi cijepi, primjerice protiv gripe. Prisjetila se da su nakon izbijanja žarišta ospica ljudi navalili na cijepljenje.
Smatra i da se stručnjaci trebaju potruditi da ljudi shvate i tome doprinose primijerice informacije o tome kako se cjepiva prozvode.