Oluja“ u kulturi sjećanja: Debata povodom 25. obljetnice VRA „Oluja“ / REKOM Mreža pomirenja
Povodom 25. godišnjice VRA “Oluja”, u petak 31. srpnja 2020., u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu održana je debata u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, u ime REKOM mreže pomirenja.
Moderator tribine, Dr. Boris Stamenić iz Documente, u uvodnim riječima naglasio je važnost „Oluje“ kao povijesnog događaja koji je odredio ishod rata u Hrvatskoj te predstavio sudionike debate o interpretacijama Oluje u kulturama sjećanja: Prof. dr. Vjerana Pavlakovića s Odsjek za kulturalne studije, Sveučilišta u Rijeci, Dr. Jelenu Đureinović iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, Branku Vierdu, iz Inicijative mladih za ljudska prava, Jerka Bakotina, novinara tjednika Novosti te Sašu Miloševića, dopredsjednik Srpskog narodnog vijeća.
Sudionicima debate i gledateljima uvodno se obratila Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću te pritom pozdravila dogovor unutar Vlade o odlasku potpredsjednika vlade Borisa Miloševića na proslavu obljetnice Oluje u Knin odnosno odlaska potpredsjednika Vlade i ministra branitelja Tome Medveda na komemoraciju ubijenim srpskim civilima u selo Grubore.
Vjeran Pavlaković osvrnuo se na jačanje prisutnosti pojma “kulture sjećanja” u javnom prostoru, pojma koji je od egzotičnog polja znanstvenih istraživanja tijekom godina stigao u mainstream. Danas i predsjednik vlade Plenković često govori o njegovanju kulture sjećanja, a prije petnaestak godina kada sam iz Amerike došao u Hrvatsku, rijetki su znali za taj pojam.
Jelena Đureinović naglasila je jačanje “državne industrije sjećanja” u Srbiji posljednih godina i sve snažniju prisutnost viktimološkog diskursa u tamošnjim politikama sjećanja.
Saša Milošević ispred SNV-a je istaknuo da je pred nama vrijeme u kojem tek trebamo vidjeti hoće li doći do istinske promjene u politikama sjećanja, gdje bi s hrvatske strane manifestacijama kojima se obilježava Oluja osim slavlja trebalo dodati suze i žaljenje za ubijenim srpskim civilima, a s one srpske prihvatiti činjenicu da je Oluja osim egzodusa bila i legitimna akcija hrvatske vojske kojom je oslobođena trećina okupiranog teritorija. „U diaboličnom odnosu prema Oluji iz moje perspektive“, kako je naglasio potpredsjednik SNV-a, „potrebno je oponirati prevladavajućem narativu i jasno reći kako je Oluja istovremeno legitimna i kriminalna, oslobađajuća ali i etničko čišćenje“.
Jerko Bakotin govorio je o primjeru zločina u Dvoru na Uni u kolovozu 1995. kao primjeru događaja o kojem i danas postoje različite interpretacije o tome tko su počinitelji.
Branka Vierda predstavila je aktivnosti Inicijative mladih za ljudska prava u domeni kritičkog suočavanja s prošlošću i ispričala zanimljiva iskustva iz prakse.
Zaključno, istaknuta je važnost nastavka kritičkog suočavanja s prošlošću s jedne strane te iskaza empatije prema žrtvama s druge strane, kao važnih elemenata izgradnje kulture sjećanja, odnosno preduvjeta dugoročne izgradnje mira.
REKOM Mreža pomirenja