Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, rekao je gostujući u Newsroomu da nije jasno koji je cilj Zakona o obnovi Zagreba – kozmetički popravci ili cjelovita urbana obnova. Smatra da je to, uz pitanje financiranja obnove, jedan od ključnih problema.
Nakon što u petak odrade glasanje o raspravljenim točkama, Hrvatski sabor uzima pauzu do rujna. Zlatko Hasanbegović u tome ne vidi veliki problem:
“Riječ je o redovitoj proceduri. Ako bude potrebno sazvati izvarednu sjednicu Sabora, ona se može sazvati. Ne vidim veliki problem.”
“Obnova državne i javne imovine već je trebala početi”
Komentirajući je li donošenje Zakona o obnovi Zagreba prilika za cjelovitu obnovu, rekao je: “Kad smo dobili uvid u cjelinu zakona, postavlja se koji je njegov stvarni cilj i svrha. Ako je riječ o građevinskom krpanju, postavlja se pitanje je li uopće bio potreban jer se ta razina obnove mogla postići i manjim izmjenama postojećeg zakona o gradnji. Zagrebačka donjogradska jezra je zapuštena već više desetljeća, od 1945. u osnovi se nije ulagalo ništa, no taj zakonski ideal ne može biti samo popis želja, već zakon mora propisivati jasne obveze, procedure kako doći do ideala cjelovite obnove. U pozadini se krije ključno pitanje tko će to financirati, koja je cijena ukupne obnove, iz zakona je jasno da taj novac ne posotji. Imamo neku vrstu natjecanja u demagogiji i populizmu i stvaranja kod građana iluzije da postoji taj novac i da ga je moguće utrošiti u tim Djed Mraz omjerima 80% državne potpore i 20% obveze vlasnika. Iz zakona to nije jasno, osim što je potpuno jasno da taj novac ne postoji. Riječ je o jeftinom predizbornom populizmu. I drugo, što je s obnovom javne državne i gradske imovine, za to nije bio potreban zakon. Neke roditelje više zanima što će biti sa školama, oštećenim bolnicama, nego hoće li im država navodno dotirati sredstva za popravljanje dimnjaka.”
Smatra da se građani već sad oslanjaju na sebe i da nam treba “provediv, racionalan zakon, a ne opterećianje predizbornim kombinatorikama”. Spomenuo je i da postoje dvojbe oko označavanja sigurnosti nekretnina nakon potresa, a time se u pitanje dovode prioriteti:
“Javnost zna kako su se naljepnice stavljale na zgrade, građani znaju da su nakon potresa grad obilazile inženjerske ekipe, ali znaju i da su boravile u zgradi od pet do sedam minuta, a jasno je da se u toj vrsti očevida i analize ne može dati stručni pravorijek o samom stanju zgrade.”
Hasanbegović naglašava da javnosti nije jasno da postoje dvije opcije – saniranje šteta koje se mogu sanirati do razine stanja prije potresa, i cjelovita obnova. “Treba doći do korjenitih promjena i poticanja vlasnika da ulažu u svoju imovinu. Drugo ključno pitanje je sposobnost države i grada koja se neće mjeriti po odredbama zakona, već u kojem će roku obnoviti cjelovitu državnu i javnu imovinu”, dodao je.
Obnova na javnoj i državnoj imovini je već trebala početi, istaknuo je Hasanbegović: “Ovaj nacrt zakona koji se našao pred Saborom, vrsta je nadopune prvog izvornog prijedloga koji je izašao iz poznatog HNS-ove trgovačko-graditeljsko-interesnog laboratorija. Pretrpio je brojne kritike i sad na brzinu iz političkog razloga došao je ovaj bućkuriš, kompromisni prijedlog, koji je u ovom obliku nedorečen, a što će biti konačni prijedlog, on mora biti bitno drugačiji, sad ne znamo.”
Smatra da prirodne katastrofe donose nepredvidivu štetu, a odgovornost snose oni koji upravljaju gradom. Konačnu presudu donijet će građani na izborima, dodao je.
Lokalni izbori
Komentirajući lokalne izbore iduće godine Hasanbegović je rekao da će se suradnja stranačkih organizacija koalicijskog bloka produbiti u Zagrebu kako bi se izgradile zajedničke stranačke organizacije s kojima će izaći na izbore.
O kandidatima je, kaže, prerano licitirati: “Ja sam i zastupnik u Gradskoj skupštini. Političkom odlukom sam i korodinator stvaranja zajedničke stranačke organizacije u Zagrebu. Predmet mog političkog interesa će biti lokalni izbori u Zagrebu, a u kojem obliku, o tome će se donositi odluke kad za to dođe vrijeme. Većina političkih aktera nije izašla s kandidaturma, još je prerano. Nisam o tome razmišljao.”
Suradnja s Miloradom Pupovcem
Zlatko Hasanbegović će u Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina surađivati s Miloradom Pupovcem kojeg je i ranije otvoreno kritizirao.
“Poznato je hrvatskoj javnosti da sam jedan od većih kritičara tog koncepta političkog predstavljanja etničkih zajednica u Saboru, a predmet mog interesa je etnobiznis, redistribucija novca poreznih obveznika na neprihvatljiv način. Nema tu osobnih odnosa, g. Pupovac je u svojstvu saborske većine, ja sam u svojstvu oporbenog zastupnika. Temeljna pitanja, što se naziva ljudskim pravima, nisu prijeporna ni predmet rasprave. Ovdje je problem pitanje zloporabe tih prava i problem sistemske anomalije koja proizlazi iz ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a zatim iz izbornog zakon o pitanju načina kako su predstavljeni u Saboru. Sistemaska anomalija u ovim okolnostima dovodi do toga da pojedini manjinski zastupnici, posenbo g. Pupovac i g. Radin nastupaj ukao arbitri hrvatske politike i oni koji odlučuju koja je većina podobna, a koja nije, ali naš politički cilj je korjenita promjena izbornog zakonodavstva u kojem ovaj oblik, koji nigdje ne postoji, treba promijeniti”, rekao je Hasanbegović.
“Stožer djeluje u vrsti ustavnopravnog vakuuma”
Komentirajući na koncu prijepore na relaciji Pantovčak – Banski dvori, rekao je da ga osobno ne zanima estrada. Blisko mu je mišljenje Zorana Milanovića o Nacionalnom stožeru:
“Jasno je da Stožer djeluje u vrsti ustavnopravnog vakuuma, da se pretvorio u parapolitičko tijelo, imamo niz kontradiktornih odluka, nejasnih kriterija, ali da ne licitiram s tim, moje načelno stajalište da je ovaj Stožer u ovom obliku nepotreban.”
Ističe da sve odluke u državi trebaju donositi nadležni – Vlada, resorni ministri i parlament u smislu donošenja zakona.
“Nema stručnjaka, epidemiologa i sličnih. Oni mogu savjetovati, ali ne može ravnatelja HZJZ-a odlučivati hoće li ili neće početi školska godina. On može savjetovati resornog ministra, ali sve odluke treba donosti Vlada, ministri i parlament. Nije potrebna estradizaicja ni nadmetanje tko je veći stručnjak. Ministru zdravstva za donošenje odluka iz njegove nadležnosti ne treba Stožer, može imati savjetničko tijelo, a tko će biti član tog tijela, to javnost ne mora ni znati jer on mora preuzeti odgovornost i donositi odluke”, zaključio je Hasanbegović. Donosi N1