Potpisi za Sabor predani su, Vlada je složena, a od izbora – samo dva tjedna. Rekordnom brzinom složila se nova vlast zahvaljujući tome što je HDZ 5. srpnja osvojio čak 66 mandata, koji im sredinom svibnja još nisu bili ni u primisli. Interno istraživanje stranke tada je pokazivalo da u mandatima za Restart koalicijom zaostaju, i to 60:58. Dio vodstva bio je malo zatečen, ali smatrali su da nema mjesta pesimizmu jer kampanja još nije ni počela.
Otkriva to Večernjem listu Miljenko Manjkas, član Plenkovićeva najužeg tima zadužen za komunikacijsku strategiju HDZ-a na tek održanim parlamentarnim izborima, koji je svojedobno savjetovao Franju Tuđmana, Tomislava Karamarka i Tima Oreškovića. Njegova je suradnja s Plenkovićem počela početkom godine, kad se još nitko nije nadao da bi Hrvatska uskoro mogla birati novu vlast, ali pred vratima su bili HDZ-ovi unutarstranački izbori. A baš na njima su se, tvrdi Manjkas, zidali temelji za pobjedu na nedavnim parlamentarnim, čega je tada bio svjestan samo Andrej Plenković i nekoliko njegovih najbližih suradnika.
– Danas zaboravljamo da ni na unutar stranačkim izborima nitko nije očekivao da će članovi HDZ-a u sam vrh stranke izabrati baš sve kandidate iz Plenkovićeva tima. Većina članova stranke očekivala je barem dva, ako ne i tri člana iz suparničkog tima. Takve procjene temeljile su se na stvaranju percepcije da HDZ treba skrenuti udesno ako želi pobjeđivati na izborima. Plenković je to smatrao pogrešnim. Podupirao sam taj njegov stav jer sam imao iskustvo s izbora 2015. kada je HDZ na čelu s Karamarkom tijesno pobijedio premda je koalirao s gotovo svim strankama desnice. Pored toga, unutarstranački oponenti su i podcijenili aktualnog predsjednika. Slagali su tim koji će mu se suprotstaviti, očekujući da će on to mirno promatrati i na unutarstranačke izbore izaći sam, bez tima. Optuživali su ga da vodi stranku prema centru, a on je oko sebe okupio upravo tim desnog centra. Njegov program za unutarstranačke izbore imao je jasne obrise predizbornog programa za parlamentarne izbore. Sjećam se da smo jednu večer, kad se vraćao s nekog terena, onako u polušali zaključili da će već biti kasno kada oporba shvati da smo u kampanji za parlamentarne, a ne unutarstranačke izbore – govori Večernjem Miljenko Manjkas.
Da se ne bismo krivo razumjeli, pojašnjava sugovornik Večernjeg, tada još nije bilo ni pomisli na izbore prije rujna, ali se stranka spremala na dugu i tvrdu pretkampanju oporbe, po uzoru na onu za predsjedničke izbore. HDZ je namjeravao voditi “kampanju postignuća”, prisjeća se sugovornik Večernjeg kako su se premijer i ministri pripremali, temeljem svega dobrog što su učinili u protekle četiri godine tražiti novo povjerenje birača. A onda se dogodila korona.
– U samo nekoliko dana postalo je jasno da će virus snažno utjecati i na izborni proces. Unutarstranačke izbore i postignuća u proteklom mandatu moralo se potisnuti u drugi plan. Zabrinutost građana za vlastiti život, zdravlje i budućnost postala je neusporedivo važnija. Iz temelja smo mijenjali komunikacijsku strategiju i narativ za čije usvajanje su katkad potrebni i tjedni. Andrej Plenković s tim nije imao nikakav problem jer on je kao premijer snažno identificiran sa svim temama. Brzo su ih usvajali i stranački komunikatori koji pokrivaju široki spektar političkih tema poput Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića, Tome Medveda, Branka Bačića, Tomislava Ćorića, Olega Butkovića, Ivana Anušića… ali komunikatorima koji uglavnom šalju sektorske poruke to može predstavljati problem – objašnjava nam Manjkas, koji kaže kako se u to vrijeme pretkampanja već ozbiljno zahuktala, a Restart koalicija je svoje ukupno političko djelovanje gradila na optužbama HDZ-a za korupciju.
– Ali kad je nastupila kriza s koronom, te optužbe gubile su težinu. Dok HDZ-ov premijer šalje poruke empatije, govori o spašavanju života, zdravlja, radnih mjesta… poziva na povjerenje, zajedništvo, solidarnost, samodisciplinu, lijeva koalicija inzistira na nečemu što tada više nije u fokusu interesa građana. Bilo je očito da oni svoju kampanju, koju su počeli vrlo rano, nisu prilagodili novim okolnostima – objašnjava Manjkas. HDZ-ov izborni stožer, koji je vodio glavni tajnik stranke Gordan Jandroković, sastao se prvi put sredinom svibnja. Svi su bili svjesni, kaže sugovornik, da se ne smiju žuriti i da kampanja mora svoj vrhunac doseći u zadnjem tjednu. Na izborima 2015. napravljena je pogreška i nikako je nisu htjeli ponoviti, poglavito jer su istraživanja ukazivala kako će najveći dio neodlučnih birača tek u zadnja tri dana pred izbornu nedjelju odlučiti kome će dati glas.
– Već to prvo opsežno istraživanje pokazalo je da u HDZ-u više nije bilo tzv. crnih labudova. Onih koji su deklarativno podupirali stranku, a na dan izbora ostajali kod kuće ili glasali za stranke desno od HDZ-a. Stožer je odahnuo nakon te spoznaje jer je taj fenomen u posljednja dva izborna ciklusa smanjivao uspješnost analitičkih procjena. Bilo je očito da su nakon poraza desne struje HDZ-a, oni koji su držali figu u džepu odabrali stranke desnice, uključujući i novoosnovani Domovinski pokret. Međutim, to se negativno odrazilo na rejting stranke. Iznimno visoka popularnost u jeku korone s početka travnja istopila se. U drugoj polovici svibnja HDZ je zaostajao u mandatima za Restart koalicijom 60:58. Međutim, unatoč gubitku birača desnice i padu rejtinga, nije sve bilo tako crno. Naprotiv, analize vrijednog stranačkog analitičara Roberta Kopala ukazivale su da su nakon pobjede tima Andreja Plenkovića na unutarstranačkim izborima birači centra otvoreniji prema HDZ-u nego ikada. To je samo potvrdilo našu već ranije pripremljenu komunikacijsku strategiju prema strankama desnice. Andrej Plenković zato je već isti dan glavne poruke desnici ugradio u svoj intervju Jutarnjem listu, a dva dana kasnije u intervjuu RTL-u jasno dao do znanja da HDZ ne namjerava koalirati s Domovinskim pokretom – govori Manjkas koji smatra da je to bila jedna od ključnih odluka kampanje jer su birači centra bili skloni podržati HDZ pod uvjetom da se odmakne od krajnje desnice.
S druge strane, analize su pokazale da će u slučaju postizborne koalicije s Domovinskim pokretom dio birača desnice radije dati glasati DP-u smatrajući da će tako ojačati desno krilo postizborne koalicije. I taman kad su svojim porukama krenuli osvajati birače centra, objašnjava Manjkas, dogodio se još jedan snažan udarac – afera Vjetroelektrane. Morali su je brzo zatvoriti jer do izbora je ostalo još 35 dana. Ako afera obilježi kampanju, neće imati vremena isporučiti svoje poruke – kaže Manjkas. –
Situacija nije izgledala nimalo ružičasto, ali Plenkovićev najuži operativno-komunikacijski tim (Zvonimir Frka Petešić, Tena Mišetić, Marko Milić i Zoltan Kabok) djelovao mi je uigranije od svih s kojima sam do tada radio. Njihova neposrednost sa šefom Andrejom Plenkovićem onemogućavala je svaki pokušaj stvaranja napetosti u kriznim situacijama. Čak i kad nisu bili u najboljoj formi ili domaćem terenu, nadoknađivali bi to zalaganjem i energijom. Krizu s vjetroelektranama odlučili smo pretvoriti u priliku. Znali smo da HDZ ima lošu percepciju u vezi s korupcijom pa smo ovu aferu iskoristili da na konkretnom primjeru pokažemo stav novog vodstva stranke po tom pitanju.
Izradili smo mini komunikacijsku platformu i dogovorili da premijer Plenković preuzme inicijativu na tu temu. On i njegov tim koristili su svaku prigodu poslati poruku da korupcija ima ime i prezime, da nitko nije nedodirljiv te javno pozvati institucije da istraže sve do kraja, da pronađu krivce za probijanje mjera jer mjere probijaju oni koji ne žele da istraga ide do kraja, a da on na tom kraju sigurno nije, a onaj tko jest, neka za to i odgovara. Afera je relativno brzo zatvorena. I onima najsumnjičavijima bilo je jasno da premijer i njegovi najbliži suradnici s aferom nemaju nikakve veze i da im ne pada na pamet bilo koga štititi – prisjeća se afere s Josipom Rimac naš sugovornik i odmah dodaje da su već vrlo brzo, na sljedećem ispitivanju stavova, uočili pozitivnu reakciju birača na oba poteza izbornog stožera. Odlučili su dodatno pojačati komunikaciju tih strateških poruka.
– Još na prvom sastanku šef izbornog stožera Gordan Jandroković postavio se autoritativno. Mi se poznajemo još iz srednje škole, ali do sada ga nisam imao prilike doživjeti kao šefa. Ugodno me iznenadio. Od prvog dana inzistirao je da svaki član stožera odgovara za svoj sektor, ali istodobno vodio računa o integriranosti kampanje. Bio je svjestan da je integrirana kampanja najveći izazov i inzistirao da se prijepori u stavovima, koji su u kampanji svakodnevni, ne guraju pod tepih, nego odmah stave na stol, rasprave i da se donesu odluke koje će potom ući u zapisnik. Sve važne odluke dnevno je dogovarao s Andrejom Plenkovićem. Već u prvoj polovici svibnja stranački vrh i cijeli izborni stožer znali su da će HDZ voditi suvremenu kampanju visokog intenziteta na svim medijskim platformama. Vlatko Vuković, iskusni HDZ-ov šef financija, s već puno izbornih utakmica u nogama, imao je dovoljno vremena za pripremu budžeta – govori Manjkas pa dodaje da je stožer tako dobro funkcionirao da se čak i njegov šef Gordan Jandroković mogao napokon osobno angažirati na Facebooku i Instagramu te posvetiti preferencijalnoj kampanji. “Mister 808” ili kako ga je već zbog broja osvojenih preferencijalnih glasova na izborima 2015. provocirao Nino Raspudić, osvojio je na kraju u svojoj izbornoj jedinici više preferencijalnih glasova nego cijela Mostova lista zajedno. Politika zna biti i surova – kaže u šali sugovornik Večernjeg pa se vraća svom doživljaju nedavno okončane kampanje.
– Zamjenica predstojnika Ureda premijera Tena Mišetić zaslužna je za videopodcaste političara, “običnih ljudi” koji su na kraju rušili sve rekorde u pregledima. Kolegica Ines Kozina brinula se o najvećem dijelu odlične kreative i videoprodukcije. Tomislav Šimićević i njegov tim zadužen za digitalni segment svojim pristupom digitalnom oglašavanju iznenadili su i same nakladnike. Kada su im iskazali interes za native kampanju, ovi su ih slušali u nevjerici. Za taj segment nakladnici, kako tvrde, često ne uspijevaju senzibilizirati i neke korporacije za koje znaju da imaju suvremen pristup oglašavanju – govori komunikacijski strateg. Ipak, bez ikakve dvojbe najveći HDZ-ov kapital ove kampanje, ističe Manjkas, bio je Andrej Plenković. Na to su ukazivali svi podaci, a toga su bili svjesni i oponenti. Zato je HDZ-ova kampanja bila visoko personalizirana.
– Međutim, jedna spoznaja predstavljala nam je poseban izazov. Sredinom svibnja 65 posto birača smatralo je da će Andrej Plenković i iduće četiri godine upravljati Hrvatskom. Istodobno znatan broj lijevih birača nije želio Davora Bernardića na mjestu premijera. Na prvi pogled sve izgleda pozitivno, ali to je ujedno i opasna zamka. S jedne strane građani ne žele Bernardića i misle da Plenković pobjeđuje, a s druge istraživanja pokazuju 60:58 mandata u korist Restarta. Znali smo da moramo na birališta izvući one koji misle da je Plenković već unaprijed pobijedio. Kako? Definirali smo strategiju prema ljevici u tri koraka: podgrijavati percepciju o Bernardićevoj nekompetentnosti za premijersko mjesto, stvarati dojam o realnoj mogućnosti da Bernardić postane premijer i u završnici svesti kampanju na izbor između Plenkovića i Bernardića. Danas zvuči paradoksalno, ali naruku su nam išle ankete koje su uporno favorizirale Bernardića. To je kod kandidata HDZ-a, pa i dijela stožera izazivalo određene frustracije, a mi koji smo gotovo dnevno pratili trendove, trljali smo ruke i molili Boga da svaka sljedeća TV anketa pokaže barem blagu prednost Restart koalicije. Znali smo da to najbolje mobilizira glasače Andreja Plenkovića – objašnjava Večernjem Manjkas.
Trendove koje su pokazivale ankete potvrđivali su i zamjenik šefa stožera Kruno Katičić i član stožera Mario Bebić, koji su u ovim izborima uz Andreja Plenkovića najdublje “preorali teren”, objašnjava sugovornik Večernjeg.
– Badava sve strategije i kampanje ako svi ciljani birači ne izađu na izbore. A upravo su njih dvojica, zajedno s njihovim ljudima na terenu, nosili breme te teške odgovornosti. Od sredine lipnja u svim izbornim jedinicama HDZ je imao uzlazne trendove, a znali smo da naša kampanja tek ide ka svom vrhuncu. Predsjednik HDZ-a čitavo je vrijeme uspješno koordinirao izradu programa, rad izbornog stožera, poslove Vlade i uz to još dva puta obišao čitavu Hrvatsku, odlično složio izborne liste, bio na raspolaganju svim medijima i nadmoćno pobijedio na oba sučeljavanja. Nije napravio nijednu stratešku pogrešku. Posljednji pokušaj oporbe da preokrene trendove bio je “bliski kontakt” Andreja Plenkovića na turniru u Zadru s teniskom zvijezdom Novakom Đokovićem, koji je bio pozitivan na COVID-19. Oporba zahtijeva od Plenkovića da ode u samoizolaciju i optužuje ga da širi zarazu Hrvatskom – govori Manjkas pa dodaje kako je premijer to odbijao tvrdeći da o samoizolaciji odlučuju epidemiolozi i da od njih nije dobio takav nalog.
Premda se samoizolacija u tom trenutku nekima u izbornom stožeru činila kao dobar predizborni potez, Plenković nije osoba koja bi se služila takvim smicalicama, tvrdi Manjkas. A zašto se onda ipak testirao za sučeljavanje s Bernardićem na RTL televiziji, pitaju ga iz Večernjeg.
– U pripremi sučeljavanja na RTL-u projicirali smo razne zamke pred kojima bi se premijer mogao naći. Prva na popisu bila je optužba da je zaražen. Tako se i dogodilo. Negativan test otupio je Bernardićevu oštricu i usmjerio tijek sučeljavanja što je predsjednik SDP-a kasnije pokušavao nadoknaditi grubim nasrtajima – objašnjava Manjkas koji ne misli da je predsjednik HDZ-a bio arogantan i da je docirao Bernardiću, kako su to ocijenili neki analitičari.
– Problem te debate je što nije bila tematski definirana. Tema rasprave mijenjala se ovisno o tome koji će papir iz svoje hrpe izvući Bernardić, a ne o pitanjima moderatora. A na papirima su bile isključivo optužbe, o programu ni riječi, a Plenković je težio sučeljavanju programa. Takav pristup na kraju se Bernardiću vratio kao bumerang jer su gledatelji od svega zapamtili samo njegovo mahanje papirima. Sučeljavanje na Novoj TV imalo je jasnu strukturu i zato je tamo razlika između dvojice kandidata bila još izraženija – kaže Plenkovićev medijski analitičar i komunikacijski savjetnik koji se osvrnuo se i na kampanju Restart koalicije. Smatra da je temeljena isključivo na optuživanju HDZ-a za korupciju, što je nedovoljno za dobar rezultat, ali i prepuna pogrešaka.
– Restart koalicija se pogrešno iscrpljivala na kritici Nacionalnog stožera civilne zaštite. Pokazalo se da je to bio “angry point”. Potom su najprije “otklizali” s plagiranjem naziva koalicije, pa s nasiljem među dvojicom svojih članova, bježanjem od sučeljavanja uoči kampanje, izbornim listama, samo-samoizolacijom Rajka Ostojića, papirima na sučeljavanju… a potpuno su se dokrajčili s onim radikalnim porukama u završnici. Pa ne možete biračima poručivati da je svaka vlast u kojoj vi ne sudjelujete fašistička, a svaka Hrvatska u kojoj vi ne vladate najcrnja – kaže Manjkas koji nam otkriva i da je, u izbornoj noći, prije izlaznih anketa, u stožeru pala oklada oko broja osvojenih mandata.
Hrabrima su tada smatrani svi koji su prognozirali više od njih 60.
– Osobno sam prognozirao 62. Branko Bačić također tu negdje. A onda je predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić ispalio 65. Svi smo se pogledali, Zvonko se šeretski nasmijao, a predsjednik Plenković, čuvši to, ozbiljno podebljao okladu. Ali 66 mandata tu nedjeljnu večer nitko nije mogao prognozirati – govori Manjkas koji dodaje da se stvarna vrijednost pobjede može sagledati tek kad je se stavi u pravi kontekst.
– Zajednički cilj i ljevice i desnice bio je na ovim izborima potpuno poraziti HDZ i srušiti Andreja Plenkovića. Na kraju je SDP ostvario najslabiji rezultat u povijesti, a odbjegli HDZ-ovci nisu dosegli broj mandata kojim bi mogli ucjenjivati svoju bivšu stranku, piše Večernji.