Prvi put nakon izbijanja epidemije izazvane koronavirusom – čelnici 27 zemalja Europske unije okupili su se u Bruxellesu. Glavni je cilj – dogovoriti višegodišnji proračun i plan oporavka gospodarstva.
• Europski čelnici pokušat će dogovoriti plan oporavka vrijedan 750 milijarda eura
Ta dva paketa “teška” su 1800 milijardi eura. No protive mu se četiri štedljive članice predvođene Nizozemskom. Ostali traže hitne poteze i upozoravaju: Unija je na rubu najdublje recesije od osnivanja.
A kakve su šanse za dogovor?
– Pregovori su uvijek teški kada je razgovor o novcu, ovoga puta još i tei jer se radi o 1.800 milijardi eura. Postoje različita stajališta država članica. Naoko je počelo neubičajeno opušteno, vidjeli smo lidere s maskama, vidjeli smo gurkanja, dijelili su se pokloni za rođendane, a onda su kako se kaže “pale maske” i počeli su razgovori o novcu i otvorenim pitanjima. Kako saznajemo, razgovaralo se o tri sporne teme. Prvo je ukupna svota za ova dva financijska instrumenta jer Austrija želi da to bude manje od 1.800 milijardi. Raspravljalo se i o uvjetima kako bi se ta bespovratna sredstva povlačila, istaknula je u javljanju za središnji Dnevnik naša izvjestiteljica iz Bruxellesa Jasna Paro.
Plenković: Nastoji će postići kompromis
Potom je pred novinare izašao premijer Andrej Plenković koji je rekao da je u tijeku mala stanka.
– Pregovori od 10 sati traju bez prestanka. Nastoji se postići kompromis, a kako ja mogu osjetiti među kolegama, većina šefova država ili vlada bi željela da se postigne dogovor tijekom sutrašnjeg dana ili eventualno nedjelje. Mi nastojimo osigurati sredstva povrh 20 milijardi eura u idućih sedam godina što bi nam omogućilo brz i učinkovit ekonomski oporavak. Iskristalizirali su se stavovi između, kolokvijalno rečeno “škrtih zemalja” i većine drugih članica među kojima su i veliki poput Francuske i Njemačke. Oni su skloni podržati komprimis. Vjerujem da bi se dogovor postići u sljedeća dva dana.
Je li Hrvatska spremna za istinske reforme, a što traže države članice, ukoliko se usvoji ovakav financijski plan?
– M ismo spremni reagirati brzo i učinkovito te iskoristi mandat da bude reformski da se ova izvanredna okolnost krize iskoristi za promjene koje su nužne u brojnim aspektima i sektorima, kaže Plenković.
O sastanku u četiri oka koji je završio u medijima
Prokomentirao je i tenzije na relaciji Pantovčak-Banski dvori oko izjava koje su završile u medijima.
– Meni je uopće nejasno što se tu zbiva. Niti je itko išta komentirao niti je taj razgovor iza zatvorenih vrata bio nešto neobičan, sve što sam imao za reći rekao sam na presici. Meni to djeluje smiješno, jedino što je bilo jučer bitno jest donijeti potpise i dobiti mandat, sve ovo drugo mi djeluje na razini nekakvih tračeva. Ne vidim ja tu nikakav problem, razgovor je bio korektan, barem sam ga ja tako doživio.
Michel: Nije riječ samo o novcu nego i o ljudima, o europskoj budućnosti
– Ovo je prvi summit uživo od početka krize. Dugo smo radili na njegovoj pripremi. Znam da će biti teško, jer nije riječ samo o novcu, nego i o ljudima, o europskoj budućnosti, o našem jedinstvu, ističe predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Prema Michelovu prijedlogu, proračun EU-a za iduće sedmogodišnje razdoblje iznosio bi 1.074 milijarde eura, a uz njega se veže i Plan za oporavak težak 750 milijardi eura.
Von der Leyen: Svijet gleda može li Europa prebroditi krizu
– Učinimo li sve dobro, izaći ćemo iz krize jači. Sve je na stolu, a rješenje je moguće. To stanovnici Europe od nas očekuju jer su ugrožena njihova radna mjesta, a virus ne posustaje. Cijeli svijet gleda može li Europa ostati jedinstvena i prebroditi krizu, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Oporavak će se financirati zaduživanjem na financijskim tržištima. No o brojnim pitanjima zasad nema konsenzusa među članicama. Sporna je visina proračuna i plana za oporavak, omjer nepovratne pomoći i zajmova, kao i uvjeti za korištenje novca.
– Moram reći da su razlike i dalje vrlo velike i ne znam hoćemo li ovaj put uspjeti postići sporazum. To je poželjno, ali objektivno će svi morati uložiti mnogo volje i biti spremni na kompromis kako bismo postigli nešto što je dobro za Europu i ljude koji ovdje žive, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Dok skupina zemalja, predvođena Nizozemskom, koje više uplaćuju u proračun traži strogu kontrolu nad novcem, zemlje poput Španjolske i Italije, koje su u Uniji najteže pogođene epidemijom inzistiraju na većem udjelu nepovratne pomoći.
Prema sadašnjem prijedlogu, ona iznosi 500 milijardi eura.
Macron: Trenutak istine
Ovo je za Europu trenutak istine. Prolazimo kroz dosad nezabilježenu krizu u području zdravstva, ali i na gospodarskom i društvenom području, koja zahtijeva više solidarnosti i ambicije, kaže francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Hrvatska računa na izdašnu pomoć
Na izdašnu pomoć računa i Hrvatska, kao najmlađa članica Unije, koju je pandemija snažno gospodarski pogodila u sektoru turizma.
– Založit ćemo se za hrvatske interese,za mogućnost financiranja našeg nacionalnog programa oporavka i onih projekata koji će omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj,razvoj hrvatske poljoprivrede,ali isto tako investicije u digitalnu ekonomiju,u zelenu ekonomiju,sve ono što je vezano za budućnost i praćenje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Obilježeni rođendani
Na samom početku summita europski su čelnici simbolično obilježili rođendane kancelarke Merkel i portugalskog premijera Antonija Coste.
Premijer Plenković njemačkoj je kolegici darovao maramu, penkalu i mužar, a premijer Costa dobio je bocu hrvatskoga vina.
Simbolične darove s hrvatskim motivima dobili su i ostali sudionici summita. Prenosi HRT