Hrvatski premijer Andrej Plenković večeras je stigao u Bruxelles gdje se danas i sutra, a moža i u nedjelju, održava ključni summit EU na kojem će se pokušati postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru i o posebnom fondu za oporavak od krize koju je prouzročila pandemija koronavirusa.
Plenković je na svom Twitter profilu objavio snimku u kojem ga predsjednik Europskog vijeća Charles Michel dočekuje u ugodnom raspoloženju.
– Želimo osigurati adekvatan iznos sredstava za brži gospodarski oporavak radi #COVID19 krize te ravnomjerni razvoj svih krajeva – napisao je Plenković na Twitteru.
Radi se ukupno o više od 1800 milijardi eura. Premijer Plenković večeras će imati sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i Charlesom Michelom. Bit će to prilika i za zahvale za uspješno predsjedanje Europskom unijom jer je ovo prva prilika nakon dužeg vremena da su se mogli sastati. I ovaj summit prvi je od izbijanja pandemije na kojem će u Bruxellesu i fizički sudjelovati šefovi država ili vlada članica EU, što povećava i šanse za uspjeh jer nije bilo lako tako važna pitanja rješavati na virtualnim sastancima.
No ostala su otvorena sva ključna pitanja, od visine fonda za oporavak i višegodišnjeg proračuna do kriterija za korištenje, načina upravljanja i odobravanja projekata. Iako su stavovi prilično udaljeni, ipak je stvorena atmosfera u kojoj se osjeća da su svi svjesni hitnosti i posljedica ako se ne postigne dogovor. Zato je moguće da se summit odulji i na nadjelju pa održi i novi summit potkraj mjeseca ako to bude potrebno. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i njemačka kancelarka Angela Merkel svakako žele dogovor što prije.
U pokušaju stvaranja klime kompromisa, Michel je predložio kompromisni paket koji će biti na stolu lidera država članica.
Za višegodišnji proračun predlaže nešto manje od onoga što je predložila Europska komisija. Umjesto 1100 milijardi eura on predlaže 1074 milijarde eura. To bi trebao biti mamac državama koje žele manji proračun a da pritom on ne bude značajno smanjen. Michel nije promijenio prijedlog Komisije o fondu za oporavak od krize koji bi ukupno iznosio 750 milijardi eura, od kojih bi 500 milijardi bilo u obliku bespovratne pomoći, a 250 milijardi u obliku povoljnih kredita.
U svakom slučaju, Hrvatska iz oba ta fonda može računati na više od 20 milijardi eura, blizu 10 milijardi iz fonda za oporavak, a od višegodišnje financijske omotnice iz proračuna EU oko 12 milijardi eura u sljedećih sedam godina. Nažalost, Hrvatskoj se ne bi smanjila sredstva i zbog toga što će pad BDP-a biti među najvećima u EU, a to je jedan od kriterija za dodjelu pomoći.
Dobra vijest za Hrvatsku je i to što se u novom prijedlogu ne traži povećanje nacionalnog sufinanciranja sa 15 na 30 posto. Ostaje prijašnjih 15 posto, što će svakako biti olakšanje za Hrvatsku. Uvjet za sufinanciranje projekta sa najmanje 15 posto od strane Hrvatske ako se želi dobiti do 85 posto EU sredstava bitan je kako bi i apsorpcija bila lakša.
Charles Michel također se zalaže za zadržavanje rabata državama koje su neto uplatitelji u proračun EU, a to su Nizozemska, Austrija, Švedska, Njemačka i Danska. Inače, rabat kojim EU tim državama nadoknađuje dio nadproporcionalnog doprinosa trebao je postupno biti ukinut. Ali kako bi povećali šanse za dogovor na summitu EU lidera za tjedan dana u Bruxellesu, sada se odustalo od toga i predlaže se zadržavanje rabata.
I Hrvatska bi podržala postupno ukidanje rabata, ali ako je to cijena dogovora, onda je i u hrvatskom interesu da se na tome ne inzistira previše. U tom slučaju Hrvatsku bi rabat za one koji najviše daju u proračun EU koštao oko 180 milijuna eura za sedam godina, što je mala cijena za sredstva veća od 20 milijardi, koliko može dobiti.
Povoljno za Hrvatsku je i zadržavanje načela N+3 za korištenje fondova iz proračuna EU, što znači da se sredstva namijenjena za jednu godinu mogu koristiti u roku od tri godine, a ne kako je bilo najavljeno – dvije. Za Hrvatsku kao najnoviju članicu EU, koja je imala samo jedan puni sedmogodišnji ciklus, ovi su uvjeti izuzetno važni. Podjednako je važno i to što se neće zadirati u sredstva iz kohezije i poljoprivrede, iz kojih i Hrvatska računa na najveći dio sredstava EU proračuna.
Današni i sutrašnji summit EU bit će pod posebnim mjerama kako bi se spriječilo širenje virusa. Svaka država će moći imati najviše šest osoba u delegaciji, svi moraju ući s maskama, dvorane će biti detaljno i stalno dubinski čišćene, liftovi razdvojeni, a novinari neće moći ući u zgradu Vijeća nego će sve pratiti putem virtualnih obraćanja lidera. Piše Jutarnji list