Na jučerašnjoj maratonskoj zagrebačkoj skupštini izglasan je Bandićev zaključak o dodjeli novčane pomoći ili subvenciji kamate kredita za sve stradale u potresu. Barem to načelno piše jer ispunjenje kriterija neće moći dostići svi, a ogorčeni građani nisu entuzijastični.
Dvije su opcije koje je Milan Bandić stavio pred Zagrepčane koji su pretrpjeli gubitke zbog potresa. Ili novčana pomoć u visini do pedeset tisuća kuna ili subvencija kamate kredita. Sredstva su kaže gradonačelnik osigurana u gradskom proračunu. No riječ je o svega 15 milijuna kuna za sve one koji su oštećeni u gradu.
Ako tih petnaest podijelimo s pedeset tisuća koliko se odobrava, to bi bila pomoć za tristo građana. A više od dvadeset tisuća nekretnina je prijavljeno u registar šteta.
“Pa gledajte, 50 tisuća kuna bi bilo dobrodošlo, ali vidjet ćete da će vrlo mali broj ljudi do tog novca moći doći. Zašto? Zato jer će se tu uključiti birokracija, hrpe papira, žigova, potvrda”, ogorčen je Robert Prugovečki.
Složeni i teško dostižni uvjeti
Prvi je uvjet da ste vlasnik, da je šteta iznad 30% vrijednosti nekretnine i da je prijavljena u registar šteta. Robert kaže da priča ne drži vodu i da ljudi neće dobiti ništa. Zatim će građani skupljati bodove kako bi se formirala lista. Za svaku od kategorija poput primanja, statusa osobe s invaliditetom ili nezaposlene osobe dobivat će se različit broj bodova.
Snježana Ciglenečki iz Markuševec, čija je kuća uništena, predviđa da će se se opet morati ići od ureda do ureda i skupljati papire da bi se dokazala šteta što nema smisla. A sve tražene potvrde ne smiju biti starije od 30 dana, no svi oni koji pak dobiju tu novčanu pomoć grada, morat će dostaviti bjanko zadužnicu na 50 tisuća kuna.
Robertov automobil postao je jedan od simbola potresa, sam ga je otkopavao. Razočaran u nebrizi odlučio je osnovati udrugu građana koja je u fazi registracije. „Žalosno je onog momenta kad je proglašena elementarna nepogoda građanima su izbijeni svi aduti da bi se naplatili od osiguravajućih društava“, zaključio je.
Nije lako uopće procijeniti štetu
Pa tako ni on za automobil nije dobio odštetu niti joj se nada. A najveći je problem, govori, što se samo krpa. Puno ljudi je već krenulo u obnovu kuća, i već su si sanirali mnoge štete. Stoga se postavlja pitanje kako će im procijeniti štetu.
Lim i najlon postali su sastavni dio krovova i pročelja. Grad pak nudi i drugu opciju, a to je subvencioniranje kamatne stope kredita do 2% godišnje. Građani ne vjeruju da će doći do novca. Ljudi su umorni od čekanja zakona, od polovičnih rješenja, obećanja, kriterija i papirologije.
“Prvih mjesec dva kad sam ulazila u kuću srce mi je lupalo nisam mogla ići dalje od prizemlja jednostavno me počelo gušiti i od straha nisam mogla”, prisjetila se Snježana Ciglenečki.
Boje se zime i nemaju vremena za čekanje. A reakcija stiže 4 mjeseca kasnije, i to polovična, piše Dnevnik.hr.