Deset dana prije izbora jedna je stvar potpuno jasna: u izbornoj noći 5. srpnja niti jedna strana – ni Restart koalicija ni HDZ – neće imati dovoljno ruku da sastavi iduću Vladu.
U takvom omjeru snaga ključnu će ulogu odigrati pregovori s potencijalnim koalicijskim partnerima. Ali i predsjednik Republike, koji treba odlučiti komu će dati mandat za sastavljanje Vlade.
Ustavni stručnjak dr. Mato Palić za Slobodnu Dalmaciju objašnjava što Zoranu Milanoviću nakon izbora propisuju njegove ustavne ovlasti.
– Tijekom večeri 5. srpnja predsjednik DIP-a Đuro Sessa objavit će neslužbene rezultate izbora. Nakon što se donesu odluke o eventualnim prigovorima na izborni proces, Ustavni sud donosi akt kojim će proglasiti da su izbori provedeni u skladu s Ustavom i zakonom. Od tog trenutka predsjednik Republike dužan je sazvati Hrvatski sabor na prvo zasjedanje u roku od 20 dana – objašnjava dr. Palić prvi korak koji nakon izbora čeka Milanovića.
Sjednicu Sabora do izbora novog predsjednika vodit će dosadašnji predsjednik Gordan Jandroković. Ako on bude spriječen, umjesto njega sjednicu će voditi najstariji izabrani zastupnik.
PO 30 DANA
– Na toj će se sjednici, kada se bude birao novi predsjednik Sabora, već vidjeti postoji li većina ili ne. Na temelju toga i obavljenih konzultacija, predsjednik Republike odlučit će postoji li osoba koja uživa povjerenje svih zastupnika i njemu će, ili njoj, dati mandat za sastav Vlade – ističe Palić.
Kada mandatar dobije mandat, on je u Saboru dužan predstaviti program rada Vlade za četverogodišnje razdoblje i predložiti ministre. Nakon toga Sabor donosi odluku o izglasavanju povjerenja Vladi, poslije čega prestaje mandat Andreju Plenkoviću, a nova Vlada stupa na dužnost.
A što ako nitko ne uspije formirati Vladu? Ako i HDZ i SDP ostanu kratkih rukava? Ustav je tu prilično jasan. Kada dobije mandat, mandatar ima rok od 30 dana da svoju Vladu i program predstavi u Saboru i zatraži glasanje o povjerenju. Ako to ne uspije učiniti u propisanom roku, predsjednik Republike može mu dati dodatnih 30 dana. Ako ni u tom roku ne uspije doći do većine, onda predsjednik može povjeriti mandat za sastavljanje Vlade drugoj osobi.
– Ako ni tada Vlada ne uspije dobiti potporu natpolovične većine zastupnika, i ako se ne uspije konstituirati ni Sabor, onda je predsjednik države dužan po Ustavu imenovati privremenu nestranačku Vladu i istovremeno raspisati prijevremene izbore. Takva privremena nestranačka Vlada odgovorna je isključivo predsjedniku države. Predsjednik može imenovati i smjenjivati ministre, promijeniti premijera… Tu on ima apsolutnu slobodu – ističe Palić, podsjećajući na to da i parlament i predsjednik imaju potpuni izborni legitimitet.
Predsjednikova je ustavna obaveza, navodi naš sugovornik, da se skrbi za normalno funkcioniranje vlasti. A ako se tijela vlasti ne mogu formirati, ako se ne može konstituirati Sabor, ili ako se Sabor konstituirao, ali se ne može izglasati Vlada, onda je predsjednik dužan raspisati nove izbore.
BEZ ŽURBE
– Predsjednik, naravno, ne može odmah nakon što je odredio prvi termin reći “nema tu ništa”. To bi bio prenagao i protuustavan postupak. Predsjednik treba pričekati. On mora odrediti drugi termin. No ako ne ide, ako vidi da zaista ne ide, onda je dužan presjeći – objašnjava Palić.
I u situaciji ako se Sabor konstituira, ali se ne može izglasati Vlada, predsjednik Republike bi, prema Palićevu mišljenju, trebao pričekati, obaviti konzultacije i vidjeti tko ima veću potporu.
– Predsjednik u toj situaciji ima dobar pregled stanja i dosta slobode za procjenu. Njegova je zadaća da dođe do odgovora na pitanje tko na svojoj strani ima 76 zastupnika. Ako vrijeme prolazi, ustavni rokovi cure, a nitko nije ni blizu toga, on doista može presjeći. Nije isto ako netko ima 74 ili 64 potpisa, a u dva tjedna prikupi još samo dva – upozorava Palić.
Lakše će do 76 ruku u Saboru onaj tko ima relativnu većinu. Zato se posljednjih dana u HDZ-u i SDP-u hvale da će upravo oni biti relativni pobjednici izbora: da će njihove liste dobiti najviše zastupnika, te da će s te prve pozicije lakše moći ući u pregovore s potencijalnim partnerima.
– To može biti slučaj, ali ne mora. Možda će doći do 70 zastupnika i ni jednog više od toga. Za predsjednika Republike tu su jasna pravila: nema navijanja i mora biti objektivan. Za Milanovića, kao i za njegovu prethodnicu, vrijede ista pravila, bez obzira na to što dolaze iz različitih političkih opcija – zaključuje Palić.Ljutio se na Kolindu
Do sada se u Hrvatskoj nakon izbora uvijek uspijevala formirati Vlada. Pa i prije pet godina, kada je pojava Mosta poremetila duopol HDZ-a i SDP-a koji je desetljeće i pol dominirao hrvatskom političkom scenom. Pa su se i postizborni pregovori oduljili.
Zanimljivo je da je tada Zoran Milanović bio premijer na odlasku koji je odbijao mogućnost da napusti Banske dvore ako tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović imenuje nestranačku Vladu. Dr. Mato Palić bio je u timu ustavnih stručnjaka koji su tada Milanovića upozorili da postupa suprotno Ustavu.
– Nama je bilo bitno da se predsjednica drži Ustava, a Milanović se tada ljutio jer je vidio da neće uspjeti formirati Vladu. Onaj osobni dio čovjek, koliko može, treba staviti na stranu. Sad će možda biti neka druga većina, pa će biti zadovoljan – komentirao je dr. Mato Palić.Teže je nego 2015.
– Odgovornost za formiranje većine sada je izraženija nego što je bila 2015. Danas se Hrvatska nalazi u težoj gospodarskoj situaciji i zato formiranje Vlade treba biti imperativ onih koji traže povjerenje od građana. O tome svi moraju voditi računa, to je interes države – poručuje Mato Palić. Piše Slobodna Dalmacija