Hrvatska je, moglo bi se slobodno reći, izborila pobjedu protiv novog koronavirusa, barem u prvom poluvremenu. Zemlje u našem istočnom susjedstvu i dalje imaju problema, tamo periodično izbijaju žarišta. Posljednjih dana broj novooboljelih u Italiji kreće se oko 350, Srbija broji 70-ak slučajeva dnevno.
Najavljuje se da ćemo uskoro otvoriti granice prema Bosni i Hercegovini, no u posljednja tri dana novozaraženih je tamo bilo 130. Logično je pretpostaviti da bismo se mogli naći u situaciji kada se u jednom danu i kod nas ponovo pojavi desetak zaraženih. Što napraviti onda, trebamo li se bojati novog izbijanja s nekim novim scenarijem zaraze, pitali smo neke od naših vodećih stručnjaka.
‘Kasnije su uvodili mjere
’ – Hrvatska je zasad vrlo efikasno suzbila širenje epidemije COVID-19. To je rezultat iznimnog angažmana prije svega epidemiološke struke te kod nas nikada u bolnicama nismo imali veći broj osoba na liječenju, dok je istovremeno nekoliko desetaka tisuća ljudi bilo pod epidemiološkim nadzorom. Tim postupcima gotovo smo iskorijenili SARS-CoV-2 iz Hrvatske. Naravno, otvaranjem protoka ljudi i roba postoji visoka vjerojatnost importiranja novih slučajeva i stvaranja novih žarišta infekcije u Hrvatskoj. Ono što nam je u planu jest brzo otkrivanje novozaraženih, njihova izolacija i liječenje te efikasno identificiranje njihovih kontakata od kojih će neki također dobiti mjeru samoizolacije od 14 dana – kaže prof. dr. sc. Branko Kolarić, spec. epidemiolog iz NZJZ Dr. Andrija Štampar u Zagrebu.
Dodaje kako je povoljna okolnost poznata činjenica da se respiratorni virusi manje učinkovito šire ljeti.
– Potencijalna prijetnja u sljedećih nekoliko mjeseci, dok ne dobijemo novu vladu, manja učinkovitost ministarstava i Stožera čiji su čelnici dijelom okupirani predstojećim parlamentarnim izborima. Stoga će na zavodima za javno zdravstvo biti posebna odgovornost da održe povoljnu epidemiološku situaciju jer, kao što vidimo iz zemalja u susjedstvu, lako možemo doći do troznamenkastih brojeva novozaraženih dnevno – objašnjava nam dr. Kolarić.
– Sada svi znamo da je ovaj virus ipak bitno manje opasan nego što smo mislili u početku. Tako su svi globalno donijeli odluku da potpuna karantena niti ima smisla niti je potrebna. Činjenica jeda Hrvatska ima jako mali broj ljudi koji su došli u kontakt s virusom što je zapravo loše za jesen jer se čini da je ovaj virus dosta opasniji zimi nego ljeti. Pogledajmo što se događa u Čileu, gdje je sada zima, ta je zemlja došla do više od šest tisuća slučajeva dnevno, 200 mrtvih, a ima karantenu. Postoji tako mogućnost da i nas pogodi jači val zaraze na zimu pa u tom kontekstu mislim da i ne mora biti loše da k nama dođe određen broj zaraženih pa se poveća broj naših ljudi koji su došli u kontakt s virusom – kaže poznati naš molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc koji prati situaciju u južnoameričkim zemljama.
On smatra da, iako brojke u susjednim zemljama izgledaju dramatično zbog kasnijeg zatvaranja i manje testiranja, one su ipak još malene. Pročitajte više na: vecernji